Ono što su potajno najavljivale, probošnjačke stranke realizirale su postavljanjem hrvatskih kandidata visoko na svojim listama za županijske skupštine, čime su djelomično modificirale strategiju s proteklih općih izbora 2018. godine, kada su čak i Bošnjake koji su se lažno izjašnjavali kao Hrvati postavljali na liste kako bi ovaj narod posve izbacili iz vlasti, piše Večernji list BiH. Ako još njihovi birači i birački odbori budu slijedili naputke ovoga velikobošnjačkog projekta, bit će u stanju ugurati najmanje šestoricu svojih Hrvata u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH izabranih voljom bošnjačkih birača i tako stvoriti temelj za izbor izvršne vlasti od ekskluzivno bošnjačkih stranaka.

Čekajući Schmidta

Umjesto Edima, Anela ili Razima na listama su sada kandidirani Hrvati, što uopće ne mijenja situaciju s njihovim neustavnim uguravanjem u hrvatski Klub jer je u suštini Ustava BiH, ali i presude Ustavnog suda u slučaju "Ljubić", važan legitimitet naroda koji ih bira, odnosno da budu izraz njihove volje, ali ne i nužno da su pripadnici toga naroda. Sve je to pod uvjetom da u međuvremenu visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt ne spriječi takav rasplet mijenjajući odredbe o načinu izbora izvršne vlasti ili ako eventualno ne uvede promjene bilo da je u pitanju izborni prag ili pak uvede drukčiji način biranja izaslanika iz deset županijskih skupština.

Ovo je pitanje od posebne važnosti u Unsko-sanskoj, Bosansko-podrinjskoj, Zeničko-dobojskoj ili pak Srednjobosanskoj županiji. U Unsko-sanskoj županiji sa sjedištem u Bihaću na posljednjem popisu bilo je tek nešto više od jedan posto Hrvata od njihova ukupnog broja u Federaciji BiH. Iz te županije Stranka za BiH na šestoj je poziciji postavila Ivanu Rukavinu, dok je Pomak Šuhreta Fazlića odustao od stavljanja doktorice Maje Uremović na listu za županijsku skupštinu otkuda se biraju izaslanici za Dom naroda. Pa ipak, socijaldemokrati Zeleni pokret na svoju su listu stavili zaposlenika Elektroprivrede BiH inženjera Igora Pršu na četvrtu poziciju. Stranka Narodni europski savez postavila je na drugu poziciju Tanju Šantić, a čak i vodeća bošnjačka Stranka demokratske akcije ima svoju hrvatsku uzdanicu Ines Delić na osmoj poziciji. U Tuzlanskoj županiji ponovno je na listi Demokratske fronte problematični Boris Krešić koji je bio uvjetno osuđen na tri mjeseca zatvora s godinom kušnje zbog sudjelovanja u tučnjavi. On je također visoko na listi DF-a, odnosno Građanskog saveza s kojim nastupaju u koaliciji. I SDP-ovka Vedrana Petrović ponovno se nalazi na listi za županijsku skupštinu te je najizvjesniji kandidat u utrci za "prvog" Hrvata. Viša asistentica logopedije Silva Banović druga je na listi Naroda i pravde. HDZ BiH s koalicijskim partnerima ima male izglede imati više zastupnika od onih drugih probošnjačkih koje su istaknule Hrvate na liste. U Zeničko-dobojskoj županiji BH Inicijativa Fuada Kasumovića ima visoko na drugom mjestu Hrvaticu Sanju Renić koja je bila predsjedateljica Gradskog vijeća Zenice, dok je na petoj poziciji Vinko Marić iz Žepča. I SDP BiH ima Vinku Aletović, a DF Željka Komšića na drugo je mjesto instalirao Snježanu Pandžu iz Visokog. U Sarajevskoj županiji više probošnjačkih stranaka natječe se za jednu hrvatsku poziciju. I u Bosansko-podrinjskoj županiji pronađen je Hrvat među onih osam koliko ih tamo stvarno živi, dok su 24 zabilježena na popisu 2013.

SBŽ presudan

To je umirovljenica Tomica Tonka Matović koja se nalazi na 28. mjestu SDP-a BiH. Ako visoki predstavnik ne bude mijenjao odredbe Izbornog zakona, ključna će se utakmica, dakako ako ne bude iznenađenja s novim Hrvatima Razimima, voditi oko trećeg kandidata koji se bira iz te županije za Dom naroda. Na listi socijaldemokrata Zelenih na osmoj je poziciji Ivica Lozančić. Na listi stranke Fuada Kasumovića su Vinko Vukelja iz Hrvatske stranke, bivšeg NHI-ja. On je treći, a četvrta na listi je Marica Čondrić. Pa ipak, najviše izgleda da bude izabrana u županijsku skupštinu glasovima bošnjačkih birača ima Anita Markanović. Ona je peta na listi SDP-a BiH, Željka Bošnjak je osma. I probošnjački DF na drugoj poziciji ima Željku Matković. Izbor Hrvata voljom bošnjačkih birača moguć je zbog zloupotreba odredbi Izbornog zakona, koje su, međutim, izbrisane presudom u slučaju "Ljubić".