Iako po ekonomskom razvoju nije mogla parirati Sloveniji i Hrvatskoj, pa ni Srbiji, Bosna i Hercegovina je u zajedničkoj državi bila lider u mnogim industrijskim granama. Agrokomerc, Aluminij, Pretis, Energoinvest, Unis, Famos, Soko... - poduži je popis velikih industrijskih tvrtki koje su imale na tisuće zaposlenih i milijunske poslove u zemlji i inozemstvu, piše Večernji list BiH.
Nekad i sad
Iako treba uzeti u obzir propast bivše države, ratna razaranja, promjenu društvenog i gospodarskog sustava, očito je da se proizvodna struktura, pa i struktura izvoza iz Bosne i Hercegovine, značajno promijenila u odnosu na prijeratno razdoblje. Mnoge industrijske grane doživjele su značajan pad, poput tekstilne, koja je u odnosu na prijeratnih 100 tisuća radnika danas spala na petinu. Za promjenu industrijske strukture u BiH, a posebno za propast velikih sustava i smanjenje broja zaposlenih u industriji uglavnom su odgovorni loša privatizacija i kriminal, ali treba uzeti u obzir i ukupne promjene u svjetskoj ekonomiji, racionalizaciju i modernizaciju proizvodnje te činjenicu da su strani investitori nerado ulagali u velike sustave koji nisu bili orijentirani na tržišno poslovanje. Uz rudarstvo, u BiH su tradicionalno bili razvijeni kemijska, metalska, drvna te tekstilna i prehrambena industrija. Nešto od toga se i danas uspješno razvija, što potvrđuju obnovljeni Aluminij, potom Feal, Prevent, AS Holding, Violeta i druge poznate tvrtke. Izvoz namjenske industrije BiH u 11 mjeseci ove godine iznosio je 263 milijuna KM, što je za 8,3 posto više u odnosu na isto razdoblje prethodne godine i konstantno bilježi rast, što samo potvrđuje da proizvodnja oružja i streljiva postaje sve značajnija u ukupnoj strukturi bh. ekonomije.
Uglavnom je riječ o tvrtkama koje su na prostoru BiH poslovale i prije rata. BiH se može pohvaliti i proizvodnjom struje te određenih sirovina i poluproizvoda, dok u gotovim proizvodima značajno zaostaje za većinom europskih zemalja. Zanimljivo je da je danas jedna od rijetkih djelatnosti u kojima BiH ostvaruje suficit u razmjeni sa svijetom IT (informacijske tehnologije) sektor, o čemu svjedoče podaci prema kojima je vrijednost izvoza usluga računarstva lani premašila pola milijarde maraka, dok su u istom razdoblju strani stručnjaci domaćem tržištu prodali tek oko 51 milijun KM svojih pametnih rješenja. A što je činilo okosnicu ekonomije BiH u prijeratnom razdoblju?
Uz već spomenuto rudarstvo, treba spomenuti niz drugih velikih industrijskih sustava. Prehrambeni gigant Agrokomerc, sa sjedištem u Velikoj Kladuši, bilo je jedno od najuspješnijih poduzeća u tadašnjoj državi. Uspješno poslovanje Agrokomerca ostat će "umrljano" aferom iz 1987. godine, kad je poduzeće postalo predmet tzv. afere Agrokomerc, odnosno skandala vezanih uz milijune dolara bezvrijednih mjenica, a što je dobilo političku i etničku dimenziju. Agrokomerc je nekada zapošljavao čak 13 tisuća radnika i izvozio proizvode u dvadesetak zemalja diljem svijeta. Imao je veliko tržište kakvo je danas mnogima nezamislivo. Mostarska tvornica zrakoplova Soko namjenski je i organizacijski pripadala vojnoj industriji SFRJ. Nastala je preseljenjem tvornice zrakoplova Ikarus iz Zemuna. Samo tijekom 1958. godine u Sokolu je uspješno proizvedena i isporučena serija od 35 zrakoplova, a sljedeće godine isporučen je još 31 zrakoplov tipa 522 na kojem se vršila borbena obuka i školovanje. Tvornica Soko je svoj prvi serijski zrakoplov proizvela u 110 primjeraka, tipa 522, koji je bio u cjelini metalne konstrukcije, plus dva prototipa. Soko je zapošljavao i do šest tisuća radnika.
Budućnost za BiH
Jedan od prepoznatljivih gospodarskih simbola prijeratne BiH bio je i UNIS Sarajevo, sustav koji je djelovao u različitim oblastima proizvodnje i usluga kao što su proizvodnja automobila i dijelova za motorna vozila, metaloprerađivačka industrija, repromaterijali i kemijska industrija, strojogradnja i industrija alata, namjenska industrija, telekomunikacije, elektronika te hotelijerstvo, ugostiteljstvo, turizam i rent-a-car usluge. U BiH su se proizvodili i automobili te dijelovi za automobilsku industriju. Fabrika motora Sarajevo (FAMOS) zapošljavala je oko 12 tisuća radnika u 12 tvornica diljem BiH, a čak polovina ih je bila zaposlena u proizvodnom kompleksu u Hrasnici kod Sarajeva. Godišnja prodaja bila je vrijedna 400 milijuna dolara, a svake godine zarađivalo se 15 milijuna dolara samo od prodaje motora i dijelova Mercedes-Benzu. Tvornica automobila Sarajevo, poznatija kao nekadašnji TAS, nastala je 1969. godine, sklapanjem partnerstva s velikim Volkswagenom, a suradnja je počela montažom Bube, tada najpoznatijeg VW-ova modela. Tvornica je bila s 51 posto u vlasništvu UNIS-a i 49 posto u vlasništvu Volkswagena i u to je doba slovila kao najbolji primjer suradnje sa stranim investitorom. Ova tvornica procvat je doživjela sredinom 70-ih godina prošlog stoljeća, kada se u njoj počinje sklapati legendarni Golf. Sljedećih godina sklapalo se i do 15 tisuća vozila godišnje. Izvoz na osnovi kooperacije iz TAS-a pred sami rat u BiH iznosio je od 250 do 300 milijuna maraka, uz plan da se popne na čak pola milijarde. Planirana je godišnja proizvodnja od 40 tisuća vozila. BiH danas, kao što je vidljivo iz svega predočenog, nije u poziciji proizvoditi zrakoplove i automobile, ali primjeri nekih drugih uspješnih poduzeća, pa i IT industrije, govore da mjesta na globalnom tržištu ima i za razne proizvode "made in BiH".
