Ponovljeni stavovi bošnjačkih političkih stranaka, a koji su praktično potvrdili one iznesene iz političkog Sarajeva ranije kako bi trebalo napraviti redukciju funkcije domova naroda, osim što su pravni presedan koji ne korespondira s temeljnim ustavnim načelima na kojima počiva BiH, u neku ruku u i kontradiktorni s dosadašnjim bošnjačkim političkim djelovanje, piše Večernji list BiH.
Naime, upravo su bošnjačke stranke, koje se sada zalažu za redukciju domova naroda, najviše koristile mehanizme domova naroda, pokrećući mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa o temama koje, ni nakon dublje analize, uistinu nemaju veze s povredom nacionalnog interesa jednog naroda.
Niz primjera
Večernji list je imao uvid u svih 15 slučajeva u kojima se na državnom Domu naroda potezao navedeni mehanizam, a ono što je posebno zanimljivo je činjenica da su u čak 13 slučajeva to činili bošnjački izaslanici. U dva preostala slučaja navedeni su mehanizam koristili hrvatski izaslanici, dok srpski uopće nisu koristili mogućnost koja im stoji na raspolaganju, međutim, iz jednostavnog razloga što u Zastupničkom domu imaju mehanizam entitetske većine koji u startu onemogućava usvajanje bilo kojeg zakona ako su dvije trećine zastupnika iz RS-a protiv.
A ako se analiziraju zakoni i odluke za koje su bošnjački izaslanici tvrdili da vrijeđaju nacionalni interes, vidljiv je izuzetno širok dijapazon tema - od Izbornog zakona pa do zakonskog rješenja o osnivanju kompanije za prijenos električne energije.
Pitanje vitalnog nacionalnog interesa bošnjački su izaslanici povukli i na ugovor između BiH i Republike Hrvatske o suradnji u području prava žrtava rata u BiH koji su bili pripadnici HVO-a i članova njihovih obitelji, a Ustavni sud odlučio je kako tu nije bilo povrede za Bošnjake. Drugi primjer odnosi se na povlačenje vitalnog nacionalnog interesa na odluku predsjedatelja Vijeća ministara BiH iz 2012. godine o smjeni ministra sigurnosti BiH, ministra obrane BiH i zamjenika ministra financija i trezora BIH, a na kraju je Ustavni sud odlučio kako povrede nacionalnog interesa nema.
Istodobno, mehanizam se pokrenuo i na prijedlog zakona o izmjenama Zakona o osnivanju kompanije za prijenos električne energije u Bosni i Hercegovini. Ustavni sud je utvrdio kako prijedlogom navedenoga zakona nije povrijeđen vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda.
Bošnjački su izaslanici smatrali i da izmjene Izbornog zakona, a kojima bi Hrvati dobili ista prava, također narušavaju interes naroda iz kojega dolaze.
Naime, pitanje vitalnoga nacionalnog interesa pokrenuo je Klub izaslanika bošnjačkoga naroda na 28. sjednici Doma naroda, održanoj 4. svibnja 2017. godine, i to na prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.
Radilo se o prijedlogu koji su uputili predstavnici hrvatskog naroda, a kojim bi se provele sve presude koje se odnose na izborno zakonodavstvo te utvrdio princip legitimnog političkog predstavljanja.
Legitimno predstavljanje
Pritom je nejasno zbog čega su bošnjački izaslanici uopće pokrenuli mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa na zakonsko rješenje kojim se ispravlja nepravda prema jednom narodu te kojim bi se konačno uskladili međunacionalni odnosi u Federaciji BiH.
Ustavni sud je utvrdio da ovim zakonskim prijedlogom nije povrijeđen vitalni interes bošnjačkog naroda u BiH. Međutim, zakon nije stupio na snagu budući da je oboren na Zastupničkom domu, a tim potezom je zapravo izgubljeno nekoliko godina, a kao što je vidljivo, tematika promjene Izbornog zakona i danas je, možda više nego ikada, aktualna te se upravo ovih dana traži način za dogovor Hrvata i Bošnjaka. Za njegovu realizaciju pak potrebno je samo provesti ono što su predstavnici Hrvata i Bošnjaka potpisali u Mostaru 2020. godine, odnosno realizirati dio sporazuma kojim se jasno govori o uvođenju principa legitimnog političkog predstavljanja.
