Sve općine i gradovi u Federaciji BiH morat će u sljedećem razdoblju utemeljiti službu za zaštitu okoliša. Zadatak službe je prikupljanje podatka i informacija o otpadu na području općine i grada. Izrada općinskih i gradskih planova upravljanja otpadom vrši se u suradnji s lokalnim institucijama, poslovnim zainteresiranim skupinama i udruženjima za okoliš. Sve su ovo mjere koje oba entiteta u BiH moraju provesti zbog ugovora koji su prije nekoliko godina potpisali s izaslanstvom EU u BiH, koji su programom PHARE financirali izradu strategije upravljanja otpadom u BiH.
Strategijom je prvi put u cijelosti sagledan problem upravljanja otpadom u cijeloj BiH i predložen je regionalni pristup rješenju odlaganja otpada. Općine će morati izraditi planove za upravljanje otpadom koji će, kako piše u strategiji, obuhvatiti: "vrstu, količinu i podrijetlo otpada koji se proizvodi i koji se treba tretirati ili odložiti; ciljeve upravljanja otpadom; opće tehničke zahtjeve za upravljanja otpadom i uređaje unutar područja na kojim se nalaze; raspoloživ i podesan tretman i mjesta odlaganja i uređaje unutar određenog teritorija". U budućnosti bi se, kao i u zemljama članicama EU, otpad razdvajao na različite vrste kao što je opasni otpad, tekući, ambalažni...
Županije u svojim planovima moraju što žurnije definirati aktivnosti na uspostavi i radu integralnog sustava upravljanja otpadom u razdoblju od sljedećih 20 godina.
Navedenu strategiju Vlada Federacije BiH morala je provesti do 2017. godine, ali je tražila odgodu zbog nemogućnosti realizacije. No, u budućnosti će sve razine vlasti morati požuriti s primjenom strategije ako se žele poštovati pravila i propisi koje je donio EU. Proizvođač ili vlasnik otpada snosi sve troškove prevencije, tretmana i odlaganja otpada, uključujući brigu nakon upotrebe i nadgledanje.
On je financijski odgovoran za preventivne i sanacijske mjere zbog šteta za okoliš koje je prouzročio ili postoji. Kućanstva dužna prikupljati svoj producirani otpad i predati ga komunalnim poduzećima za otpad, a opasni otpad predati na određena mjesta za prikupljanje (centre) ili osobi koja je nadležna za pružanje usluga u upravljanja otpadom. Uvode se ekološke naknade u cilju etabliranje regionalnih centara za upravljanje otpadom i dr. postrojenja za odlaganje otpada. Predlaže se uvođenje ekološke naknade koja se dodaje cijeni odlaganja, a čija se sredstva trebaju namjenski trošiti na razvoj lokalne zajednice i unapređenje kvalitete života.
Sredstva se ulažu u izgradnju i rekonstrukciju kulturnih, obrazovnih i rekreacijskih sadržaja i zajedničke infrastrukture.
Postojeća praksa postupanja s otpadom u BiH je vrlo loša, a stupanj prevencije, selektivnog odlaganja, reciklaže i ponovne upotrebe je vrlo nizak. Najveći dio otpada se odlaže na neuređena odlagališta bez primjene ikakvih sanitarnih tehnoloških mjera odlaganja. Stoga odlaganje otpada u BiH trenutačno predstavlja značajan ekološki, sanitarni, urbanistički, građevinski i hidrološki problem. Razvojem regionalnih odlagališta i uvođenjem strožih kazni problem bi se donekle sanirao.
