U skorijoj budućnosti pored autoceste na koridoru Vc kroz Federaciju BiH vozači bi trebali vidjeti i postrojenja obnovljivih izvora energije, odnosno solarne elektrane kojima bi se napajala infrastruktura na samom koridoru, a na ovaj zaključak upućuje i nedavni potez JP Autoceste Federacije BiH kojim se pozicionira među predvodnike tehnoloških promjena u ovom dijelu Europe, piše Večernji list BiH. Naime, krajem listopada Autoceste su raspisale natječaj za izradu dokumentacije za studijsko istraživanje potencijala u svrhu izgradnje fotonaponskih elektrana na koridoru Vc, a prema svemu sudeći, to će biti i uvod u proces kojim bi infrastruktura na koridoru Vc dobila dodatnu vrijednost kroz mogućnost proizvodnje čiste energije.
Značaj sustava
Već je poznato kako postoje primjeri u europskim okvirima da se pored autoceste, odnosno čvorišta, postavljaju instalacije s fotonaponskim sustavima na postojećim slobodnim površinama na objektima niskogradnje, a sve slijedom utvrđenih strateških politika i određenja koja govore o povećanju udjela obnovljivih izvora energije u svim vrstama djelatnosti.
Portal Balkan Energy News, vodeća online platforma koja pokriva održivu energiju, klimatske akcije, zaštitu okoliša i razvoj urbane mobilnosti, donosi priču u kojoj navodi kako, s obzirom na to da instalacija PV sustava zahtijeva velike površine, a najbolje rezultate daje ako se radi u blizini mjesta potrošnje, studija treba ispitati tehnologije i predložiti rješenja za PV elektrane na postojećim i budućim dionicama koridora Vc. Tvrtka je, navodi dalje isti izvor, istaknula da bi korištenje solarnih panela moglo pretvoriti ceste u ogromne generatore energije. Pritom treba podsjetiti kako je nekoliko projekata u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj već pokazalo da se fotonaponski sustavi mogu koristiti za proizvodnju električne energije za odmorišta, ceste i tunele. Kada je pak riječ o samim lokacijama, veliki potencijal imaju površine na zvučnim barijerama, odlagališta iskopanog materijala od cestogradnje te vlasničko zemljište koje nije predviđeno za izgradnju autoceste.
Ovaj projekt ima izniman potencijal, a poglavito kada govorimo o dijelovima koridora koji prolaze kroz krajeve sa značajnom insolacijom, odnosno velikim brojem sunčanih dana. Autoceste Federacije tako bi postale važan dio mozaika koji se odnosi na potrebu sve značajnijeg udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj proizvodnji, a što pak ide ukorak s europskim regulativama i strateškim određenjima. U tom kontekstu svakako valja ukazati na činjenicu da su zemlje Europske unije jasno određene strateškom cilju da prostor Unije do 2050. postane klimatski neutralan. Prelazak na društvo i gospodarstvo s nultom stopom emisija s jedne je strane hitan izazov, s obzirom na sve veći broj ekstremnih vremenskih uvjeta, a s druge je prilika za stvaranje novih radnih mjesta i gospodarskih prilika. Zelena tranzicija ujedno je nužan korak prema smanjenju energetske ovisnosti EU-a. Bosna i Hercegovina svakako će morati, kako bude napredovala prema EU, ispunjavati visoke standarde u ovom području.
Obnovljivi izvori
A kada govorimo o povećanju udjela obnovljivih izvora energije, treba podsjetiti na činjenicu da posljednjih godina svjedočimo ekspanziji takvih projekata, a osobito u južnom dijelu zemlje, koji je prepoznat kao prostor s iznimno povoljnom razinom insolacije. Javno poduzeće Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne, inače jedino javno poduzeće u BiH koje svu energiju proizvodi iz obnovljivih izvora, na prostoru Stoca, grada na jugu Hercegovine, realizira projekt strateškog značaja kada govorimo o podizanju razine proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, što je i dugoročna opredijeljenost Europe u cjelini. Federalno ministarstvo energetike, rudarstva i industrije utvrdilo je nacrt energetske dozvole za izgradnju solarne elektrane EP HZ HB 1 JP Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne, a bit će riječ o jednom od najsnažnijih energetskih postrojenja u BiH, instalirane nazivne snage od 150 MW i predviđene godišnje proizvodnje električne energije od 263 GWh.
Dodatni poticaj udjelu obnovljivih izvora energije svakako će pružiti i novo zakonsko rješenje, čije se stupanje na snagu očekuje iduće godine, a koje odlikuju liberalna pravila za proizvodnju i prodaju električne energije proizvedene koristeći, u prvom redu, snagu sunca i vjetra. U ovom zakonu jedna od novih stavki je prosumer koji označava krajnjeg kupca električne energije koji proizvode struju iz obnovljivih izvora energije za dio svojih potreba iz vlastitog energetskog postrojenja s mogućnošću predaje viškova u mrežu, a na temelju kojih bi onda mogao ostvariti i profit. A taj profit moguće je ostvariti kroz dva primjera. Naime, ako je prosumer predao više struje u mrežu nego što je preuzeo, razlika između predane i preuzete električne energije prenosi se u sljedeće obračunsko razdoblje u korist prosumera, i to kod primjene sheme neto mjerenja u obliku energetskog kredita izraženo u kWh ili kod primjene sheme neto obračuna u obliku monetarnog kredita izraženo u KM.
