Prigodnim programom i susretom bivših i sadašnjih djelatnika, svetom misom obilježen je Dan Gimnazije fra Dominika Mandića u Širokom Brijegu koji se slavi na Sv. Franju, kada je davne 1924. postavljen temeljni kamen velebne gimnazijske zgrade, piše Večernji list BiH.
Postavio ga je tadašnji biskup Alojzije Mišić, a radovi su trajali punih sedam godina kada su u njezine prostorije uselili svi učenici. Miro Bošnjak, ravnatelj današnje Gimnazije, koja baštini postignuća Velike franjevačke klasične gimnazije, podsjetio je ne samo na uspjehe po kojima je Gimnazija bila poznata nego se i osvrnuo na današnje rezultate. Spomenuo je brojna natjecanja na kojima su učenici postizali odlične rezultate.
- Naši učenici uz brojna priznanja ostvarena na općinskim, gradskim, županijskim i državnim natjecanjima, proteklu školsku godinu obilježili su i međunarodnim uspjesima, kao i naši profesori - kazao je ravnatelj Bošnjak. Nazočne je pozdravio i gradonačelnik Širokog Brijega Miro Kraljević čestitavši dan Gimnazije.
- Ova poznata, važna i ugledna prosvjetna ustanova perjanica je školstva u Širokom Brijegu, županiji i državi BiH te na svim hrvatskim područjima. Njezina uloga i važnost davno je nadvladala granice i vrijeme njezina nastanka i vremena u kojima je egzistirala. Zahvaljujući njoj, Široki se Brijeg razvio u gospodarsko, političko, vjersko, sportsko i svako drugo središte Hrvata u Hercegovini, BiH i dalje. Gimnazija je iškolovala i dala dugački niz uglednika iz svih područja - naglasio je Kraljević.
Profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu Sveučilišta u Mostaru Mladen Ivešić jedan je od najzaslužnijih što su gimnazijski prostori obogaćeni portretima svih ravnatelja počevši od davne 1889. kada je do stjecanja prava javnosti 1918. izašao prvi razred, pa do današnjih dana. Od tada do danas Gimnaziju je vodilo 12 ravnatelja, osam do 1944. kada je Gimnazija zbog partizanskih zločina prestala s radom te četvorica u poslijeratnom razdoblju, koje je nakon mračne komunističke stanke počelo 1956. - U umjetnosti postoje dva različita pristupa u djelovanju - istraživački i neistraživački. Temeljna razlika između istraživačke i neistraživačke umjetnosti leži u činjenici da neistraživačka umjetnost polazi od ustaljenih vrijednosti dok istraživačka teži utvrđivanju postignutih vrijednosti, a ujedno i same sebe kao postojeće vrijednosti. Tako su i dosadašnji ravnatelji, čiji portreti krase prostore Gimnazije, dali određeni doprinos u istraživačkom i stvaralačkom smislu i ponudili vidljivu raznovrsnost i originalnost u izričaju. Upravo u toj originalnosti i osobnosti rađeni su i nastali portreti - istaknuo je prof. dr. Mladen Ivešić. •
