I dok ovih dana živimo u prosječno toplim ljetnim danima, bez pretjerane vrućine i toplinskih valova koji su nedavno bili - i skorog novog koji samo što nije - možda će nekima biti zanimljiva meteorološka analiza ovogodišnjega srpnja i dosadašnjeg dijela godine.
Naravno, preliminarna i sažeta, a potpuniju, detaljniju i službenu objavit će uskoro klimatolozi DHMZ-a. Osim te analize, u nastavku je i trenutačno najvjerojatnija prognoza za sljedeće tjedne, pa i mjesece..., piše glavni meteorolog HRT-a Zoran Vakula.
"Kao što se moglo i očekivati nakon mnogobrojnih suhih, pretežno sunčanih i vrućih dana, ovogodišnji je srpanj bio iznadprosječno topao. Štoviše, jedan od najtoplijih u znanoj povijesti službenih mjerenja, koja je na nekim meteorološkim postajama DHMZ-a počela još sredinom 19. stoljeća. Primjerice, u Splitu, na Marjanu, srednja temperatura zraka ovoga je srpnja na 4. mjestu u nizu najviših, odmah iza one 2015. godine, te 2012. i 1950. U Dubrovniku i zagrebačkome Maksimiru topliji srpanj od ovogodišnjega bio je pak samo 2012. i 2015. godine. Još iznimniji je bio - na 2. mjestu najtoplijih - u Kninu, gdje je rekord još uvijek iz 1950. godine, te u Rijeci i na Zavižanu, gdje su rekordi iz 2015. godine, kao i na Griču, na kojem postoje redoviti srpanjski podaci mjerenja još iz 1862. godine. Potvrde li klimatolozi DHMZ-a - u Šibeniku je ovoga srpnja izjednačen rekord iz 2015. godine - 28,0 °C, a u Krapini će od ove godine vjerojatno najviša srednja srpanjska temperatura zraka biti 23,1 °C!.
Za razliku od posvuda pozitivnog odstupanja od prosječne temperature zraka, ukupna srpanjska količina oborine većinom je bila manja od prosječne, ali ponegdje i veća, baš kako to i priliči ljetnom mjesecu s nejednoliko raspoređenim pljuskovima. Stoga će najčešće klimatološke ocjene vjerojatno biti od "sušno" u mnogim mjestima u Dalmaciji i istočnoj Hrvatskoj, pa i ponegdje na sjevernom Jadranu, do čak "vrlo kišno" u Šibeniku, i to zbog pljuskova tijekom samo 2 dana potkraj mjeseca", piše Vakula.
I kolovoz iznadprosječno topao?!
"Nakon srpnja, te po mnogo čemu većinom još ekstremnijeg lipnja, već sada se može gotovo pa tvrditi kako će se ostvariti prognoze iznadprosječno toplog ljeta. Naime, i prognoze za kolovoz daju prilično veliku vjerojatnost za njegovu iznadprosječno visoku srednju mjesečnu temperaturu zraka. Pritom će vjerojatno najtoplije biti u ovom, prvom tjednu kolovoza, tijekom kojeg nam se valja prilagoditi novom toplinskom valu koji može utjecati na zdravlje, i to ponegdje već od četvrtka.
U drugom i četvrtom kolovoškom tjednu povećava se vjerojatnost za nestabilnije i manje vruće dane, gdjekad i "samo" tople, uz temperaturu zraka uglavnom oko prosječne, a ponovno znatnije pozitivno odstupanje od višegodišnjih srednjih vrijednosti u većini je ovih područja vjerojatnije u trećem tjednu kolovoza. Naravno, te prognoze nisu pouzdane kao one za prvih tjedan dana i promjene su još moguće. Još uobičajeno nepouzdanije su prognoze oborine. Ako se trenutačno najvjerojatnije ostvare - i dalje ćemo se suočavati s nedostatkom kiše", naglašava Vakula.
I tijekom jeseni nastavak topline i manjka oborine?!
"Sudeći prema dugoročnijim prognozama - manjak oborine vjerojatno ćemo imati i u prvim jesenskim mjesecima, a povećana je vjerojatnost za kišovitiji mjesec od prosjeka je tek u studenome. Do tada je umjerena do čak velika vjerojatnost i za mjesece toplije od prosjeka.
Prognoze za zimu još su manje pouzdane od onih za jesen, ali daju nadu da će temperatura zraka djelovati na barem malo ublažavanje prema ekonomskim prognozama prilično velikih troškova za grijanje... No, do tada će biti još kojekakvih analiza i prognoza - i detaljnijih i pouzdanijih od ovdje napisanih. A jamačno - i kraćih...", dodaje.
