Zdravko Marošević, aktualni načelnik Vareša, koji je sa svojim timom pozicionirao ovu srednjobosansku općinu na mapu svjetski poznatih nalazišta ruda, dobio je priliku za osvajanje novog mandata. HDZ BiH kandidirao ga je na ovogodišnjim lokalnim izborima, a sam Marošević u razgovoru za Večernji list govori o velikom poslu obavljenom u prethodne četiri godine koji je rezultirao postupnim ekonomskim uzdizanjem Vareša, a koje se mora nastaviti u godinama koje slijede. Ova općina ima velike potencijale kada je riječ o metalskoj i drvnoj industriji koje bi mogle biti jezgra oko koje će se formirati novi proizvodni pogoni.
Večernji list: Kraj je mandata te je prilika za osvrnuti se na učinjeno u prethodnom razdoblju. Što smatrate najvećim uspjehom u kontekstu gospodarstva i infrastrukture?
Općepoznato je u kakvoj sam situaciji zatekao općinu Vareš, koja je imala milijunske dugove prema Poreznoj upravi, a tu su bile i neisplaćene plaće. Sredstva su iznosila oko milijun i 300 tisuća maraka, s kamatama i hipotekom, a gdje je bila blokirana imovina vrijedna dva i pol milijuna? Uspjeli smo kreditnim sredstvima to izmiriti te vratiti nekretnine na raspolaganje Općini Varaš. Izmirili smo i zaostale plaće, a ono što je najbitnije jest da smo Vareš stavili na listu destinacija u koje vrijedi dolaziti i ulagati. Stvorili smo poduzetničku klimu, za ovoga mandata počela su se intenzivno raditi istraživanja na rudama te privodimo kraju taj proces.
U tom kontekstu treba naglasiti kako već kupimo beneficije, a nadamo se i brzoj eksploataciji ruda.
Večernji list: Što je zapravo bilo presudno da krenete u osvajanje drugog mandata?
Svojom društvenom odgovornošću, kao i odgovornošću prema stanovnicima Vareša, pristao sam biti kandidat i za sljedeći mandat. Izazov je nastaviti ovim putem kojim smo išli. Ne bih želio da ovo stane jer je od ključnog značaja nastaviti s pozicioniranjem Vareša kao destinacije poželjne za gospodarska ulaganja i otvaranje novih radnih mjesta.
Večernji list: Koji su ključni prioriteti u procesu iskorištavanja onih potencijala kojima raspolaže općina Vareš? Može li rudnik postati jezgra novog uzdizanja poduzetništva okrenutog preradi metala?
Treba nastaviti razgovore o projektima koje bi trebali realizirati domaći i strani investitori te dovesti do toga da otvorimo rudnik, a što sa sobom nosi i razvoj obrta i ukupnog poslovanja. Do sada to je bila željezna ruda, a sada su to rude cinka, olova i barita. To bi bila bazna industrija na koju bi se vezalo sve ostalo.
Napokon trebamo nametnuti Vareš višim razinama vlasti kako bismo pokazali da i mi postojimo i da nas ne zaobilaze, a posebno kada se dijele sredstva koja pripadaju svakom čovjeku. Trebamo se izjednačiti i biti ravnopravno zastupljeni zajedno sa Zenicom i ostalim općinama u županiji.
Večernji list: Koja je uloga države kada je riječ o boljoj prometnoj infrastrukturi? U kojoj je mjeri za razvoj različitih oblika poduzetništva bitno biti dio modernih prometnih koridora?
Država treba u kontekstu svojih nadležnosti aktivno raditi, a to se posebno odnosi na infrastrukturu, odnosno ceste. Nadam se i da će se željeznica uspostaviti na ovom području zbog eksploatacije rudnih sirovina. To bi sve zajedno dalo novi impuls vareškom čovjeku, a moguće i povratnicima koji bi mogli ovdje tražiti mjesto gdje mogu ulagati i dobro živjeti. Vareš opet treba biti mjesto gdje će ljudi dolaziti raditi.
Treba naglasiti kako imamo i niz drugih potencijala, počevši od jedne od najboljih drvnih masa na Balkanu, pa do pretpostavki za razvoj turizma. To su prednosti, a mi se moramo potruditi, no nije dovoljna samo aktivnost lokalne samouprave, treba nam pomoć i države koja mora voditi računa o ravnomjernom razvoju cijele države.
Večernji list: Možete li se osvrnuti na aktivnosti koje za cilj imaju eksploataciju ruda na prostoru Vareša? Postoje li neke najave kada bi moglo doći i do otvaranja rudnika?
Radi se o projektu rudarenja cinka, barita i olova, a sve se odvija pod upravom Adriatic Metalsa, odnosno Eastern Mininga. Oni su od 2015. godine istražili koncesijska polja, a sada su dobili nova istražna polja. To je stalni posao svake rudarske kompanije, a sada se ušlo i u proces papirologije. Evo, po izjavama menadžmenta, 2022. godina bila bi godina kada bi počela eksploatacija.
Istodobno, lokalna zajednica sa županijom već pomalo kupi beneficije i ulažemo u infrastrukturu. U međuvremenu je posebno bitno pripremati radnu snagu, odnosno pokušavati usmjeravati školstvo na struku, konkretno na drvno-metalske i rudarske struke. Ovo nije projekt jedne općine i županije; ovaj rudnik je jedan od većih projekata, u najmanju ruku na razini Federacije.
Osnovne rude su cink, barit i olovo, a oni koji se bave strukom znaju kako ta bazna ruda u sebi nosi postotke plemenitih metala, a to su srebro i zlato. Naravno, istraživanja su pokazala da su oni na takvoj razini da se isplati izdavajati plemenite metale. Bitno je za navesti i kako su, mimo ovog rudnika, zatražena i istražna koncesijska polja rude kroma. Ova ruda u sebi također nosi plemenite metale, a pogotovo platinu.
Večernji list: Može li se reći kako se u Varešu danas može dobro živjeti, odnosno kako će u budućnosti život na tom prostoru biti još kvalitetniji?
Ja pripadam onom dijelu građana koji potpuno vjeruju u svijetlu budućnost Bosne i Hercegovine i mog Vareša. Ono što nam je priroda dala čovjek mora znati iskoristiti, jer ništa nam samo od sebe neće doći.
Poruka građanima je da moramo početi raditi, svatko prema svojim sposobnostima. Iz svojeg dugogodišnjeg iskustva znam da gdje god ima rada, ima i života. Živjeti od iluzija i politike ne osigurava nikomu budućnost. Jedina budućnost je živjeti od rada. Nekomu je Bog dao more i žitarice, a nekomu rude. Mi smo, evo, na takvom položaju da najviše imamo šume i rude, pa zato je poruka da svi zajedno krenemo u osiguranje bolje budućnosti. •
