Aktualna kriza na istoku Europe, rast cijena energenata i repromaterijala, skromni tehničko-tehnološki uvjeti za proizvodnju domaće hrane kao i izostanak ključnih potpora poput plavoga dizela - mnogo je ograničavajućih čimbenika koji se negativno odražavaju na opseg domaće proizvodnje hrane, a kada se tomu doda i politička kriza i zaoštreni međunacionalni odnosi, dolazi se do zaključka kako je BiH prilično nespremna dočekala gospodarski udar koji praktično traje još od pandemije i poremećenih lanaca opskrbe, piše Večernji list BiH.
Međutim, posljednjih nekoliko koraka, kao i izražena spremnost za suradnjom županija, Federacije, Republike Srpske i državne razine vlasti, donose prijeko potrebni optimizam, a iz kojeg bi se mogla izroditi vrijedna potpora domaćim proizvođačima, a napose onima koji se bave proizvodnjom hrane.
Važna odluka
Prvi korak napravljen je ovih dana kada je Vijeće ministara jednoglasno donijelo odluku o otvaranju privremenih tarifnih kvota pri uvozu mineralnih gnojiva kao potporu poljoprivrednicima nakon poremećaja na globalnom tržištu i rasta cijena.
Odlukom se privremeno do 31. prosinca 2022. godine omogućava bescarinski uvoz 100.000 tona mineralnih gnojiva i utvrđuju kriteriji za primjenu privremenih tarifnih kvota i način raspodjele, a odluka će, očekuje se, dobro doći domaćim proizvođačima koji su još i u jesenskoj sjetvi bili suočeni s ogromnim rastom cijena gnojiva, čak i do 300 posto, a zbog čega su zasijane manje površine obradive zemlje. Ovom odlukom, kako navode iz Vijeća ministara BiH, žele u suradnji s vladama entiteta i resornim entitetskim ministarstvima pomoći poljoprivrednicima u osiguranju odgovarajućih agrotehničkih mjera, a prije svega prehrane žitarica i ostalih kultura iz uzgoja te osigurati dovoljne količine ovih kultura na tržištu, uz dobru kvalitetu prinosa, i tako utjecati na smanjenje nestašice hrane u BiH i ublažavanja poskupljenja u interesu građana. Odluka je, kao što je vidljivo, posljedica koordinacije i uspostave intenzivnijih i produktivnijih odnosa vlada entiteta i Vijeća ministara, a što je, to je očito, jedini način za odgovarajući odgovor na ekonomsku krizu.
Predsjedatelj Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija tako je nedavno održao sastanak s predsjednikom Vlade RS-a Radovanom Viškovićem i premijerom FBiH Fadilom Novalićem. Sastanku je prisustvovao je i ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac, a na njemu je fokus stavljen na ekonomske mjere počevši od potpore poljoprivredi pa do marži, a tom je prilikom predsjedatelj poručio da neće doći do nestašice bilo koje vrste proizvoda na tržištu BiH, bez obzira na to je li riječ o životnim namirnicama ili energentima te da je važno potaknuti proljetnu sjetvu, uz povećanje poljoprivrednih proračuna i povećana izdvajanja za regresirano gorivo, kao i za nabavu umjetnog gnojiva i repromaterijala. Novalić je pak naglasio kako kriza zahtijeva usklađivanje mjera na svim razinama vlasti te poručio da nema mjesta za paniku jer ima dovoljno namirnica i energenata. A da bi namirnica bilo i u nastavku godine, potrebno je značajno povećati opseg sjetve, a to se može napraviti kroz nekoliko mjera.
Kako povećati površine
Ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u Vladi FBiH Šemsudin Dedić potvrdio je nedavno kako je Vlada zadužila Federalnu direkciju robnih rezervi da pripremi odluku kojom bi svakom poljoprivrednom proizvođaču dodijelili 50 litara goriva po hektaru obradive površine. Istodobno, proračun za poljoprivredu povećan je za 19 milijuna maraka u odnosu na prošlu godinu u cilju veće potpore poljoprivrednim proizvođačima, dok je pokrenuta i inicijativa da se od planiranih grant sredstava u iznosu od 200 milijuna KM za potporu proračunima županija iz federalnog proračuna kriterijima odredi da se najmanje još 20% tih sredstava usmjeri za poljoprivrednu proizvodnju. Sve razine vlasti pritom bi trebale, unatoč političkoj krizi, raditi usklađeno i na donošenju svih onih propisa koji trebaju olakšati birokratske procedure za privlačenje stranih, ali i domaćih investicija čime će se omogućiti otvaranje novih radnih mjesta u različitim sektorima gospodarstva.•
