Brojne čestitke cijeloga jutra dolaze u redakciju Večernjeg lista BiH. 'Večernjak' slavi 61 godinu postojanja.
Čitati Večernjak bio je jedan od najčešćih simbola hrvatstva u bivšoj Jugoslaviji. Osobito u BiH.
U toj se multietničkoj državi zatiralo sve nacionalno, a ovdašnji Hrvati možda su upravo zbog toga Večernjak voljeli više od drugih. Večernjak je to prepoznavao. Zagrebačka redakcija u proteklim je desetljećima bila naglašeno sklona praćenju i komentiranju događaja iz BiH. Kako se povećavalo zanimanje za to područje tako je rastao i broj stranica. Danas je Večernji list BiH izrastao u samostalne novine koje u Mostaru imaju svoju redakciju i poduzeće.
Večernjak je, bilježeći događaje, zapravo (p)ostao najveći evidentičar povijesti duge šest desetljeća i u susjednoj državi. Već od prvoga broja Večernjeg lista 1. srpnja 1959. godine, kada je nastao spajanjem Narodnog lista (1945.) i Večernjeg vjesnika (1957.), prepoznavalo se kako ne želi biti samo zagrebačka novina. Zato je i svoja početna dva izdanja u veljači 1970. proširio na četiri regionalna, među kojima jedno zajedničko za BiH i Dalmaciju. Godinu poslije toga zajedničkog izdanja izdvojilo se ono za BiH (11. siječnja 1971.). Desetljeće poslije (14. prosinca 1981.) bh. izdanje podijelilo se na hercegovačko i ono za Bosansku krajinu. Prosječna prodaja bila je 19.018 primjeraka. Tada je Večernjak već imao 16 izdanja (dva zagrebačka i 14 regionalnih). Početkom rata Večernjak se prodavao na malome području, ali je, unatoč tomu, davao velik prostor događajima iz BiH. Postupno povećavajući broj regionalnih stranica, vraćao je i svoje čitatelje. A i dobivao sve više novih.
Veliki iskorak učinjen je 12. studenoga 2001. godine. Od tada redakcija u BiH, koja je u početku bila u Širokom Brijegu, potom u Mostaru, sa svojom dopisničkom mrežom proizvodi gotovo cijele novine. Iz baznoga izdanja preuzima samo one sadržaje koji bi mogli zanimati i čitatelje u BiH, a mogu se kupiti na jednome od tisuću prodajnih mjesta u svim dijelovima BiH. Danas je Večernjak, uz Dnevni avaz, najutjecajniji tiskovni medij u BiH. Večernji list BiH u višenacionalnoj državi prednjači u promoviranju svih univerzalnih novinarskih vrijednosti, a osobito europskih. Snažan je zagovaratelj zaštite i ostvarivanja jednakopravnosti Hrvata kao najmalobrojnijega konstitutivnog naroda. Uz tiskano izdanje, tu je i portal vecernji.ba, koji iz dana u dan povećava broj čitatelja.
Večernji list pokretač je brojnih projekata u BiH. Organizirao je mnoge humanitarne akcije animirajući građane bez obzira na naciju. Bio je organizator velikog broja okruglih stolova, tribina, konferencija... Izdaje brojne priloge, publikacije, sveučilišne novine. Inicijator je i brojnih društvenih događaja. Medijski je pokrovitelj najvažnijih događaja u državi. Prepoznatljiv je i po Večernjakovu pečatu, jedinstvenome izboru Osobe godine. I to ne samo u BiH nego i izvan njezinih granica. Po mnogočemu Večernjakov rođendan 1. srpnja svečarski je dan za Hrvate u BiH. Toga dana i RH je postala članica obitelji EU-a. A sjedište Večernjaka u dvjema je europskim državama - Hrvatskoj i Austriji (Styria). S hrvatskim putovnicama i omiljenim novinama Hrvati u BiH 2020. proslavljaju sedam godina otkako su i oni postali europski građani i 61 godina vjernosti Večernjem listu. A i Dinamo je, nakon pet desetljeća, konačno prošle godine dočekao europsko proljeće. Usto što su Hrvati u BiH, čitajući Večernjak i navijajući za Dinamo i druge hrvatske klubove, svih desetljeća pokazivali nacionalnu (hrvatsku) pripadnost, sada se tim neslužbenim simbolima i putovnicama na Balkanu legitimiraju kao europski narod.•
