Nije prošla ni godina od općih izbora, a odnos snaga u većini parlamenata promijenio se u odnosu na izborne rezultate, i to prvenstveno kao posljedica podjela i sukoba unutar određenih stranaka, piše Večernji list BiH.
Dugoročno bi se to moglo odraziti i na funkcioniranje i stabilnost parlamentarnih većina, tim prije što se i u idućem razdoblju mogu očekivati dodatna preslagivanja u mnogim strankama. To sa sobom nosi nezadovoljstva, napuštanja dosadašnjih stranačkih redova, priklanjanje drugima ili formiranje potpuno novih političkih subjekata. Upravo takav slučaj bio je nedavno kada je u Zenici održana utemeljiteljska skupština nove stranke Snaga naroda, koja postaje dio vlasti na federalnoj razini. Riječ je o političkom projektu iza kojeg prvenstveno stoje aktualni ministar unutarnjih poslova Ramo Isak i njegov sin Arnel Isak, zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH. Njih dvojica su na izborima bili kandidati Narodnog europskog saveza (NES), stranke koja je ostala u oporbi na federalnoj razini. Član nove stranke je i aktualni zastupnik u Skupštini Zeničko-dobojske županije Samir Karahasanović, koji je na proteklim izborima bio na listi NES-a. Isak najavljuje i nove prelaske, što znači da bi Snaga naroda mogla postati još važniji igrač na političkoj sceni.
Dio stranaka u problemima
NES je općenito u problemima jer, osim što su nenadano ostali u oporbi svugdje osim u Unsko-sanskoj županiji, dogodio im se i slučaj "Hadžibajrić", uhićenje jednog od čelnika stranke i tadašnjeg načelnika sarajevskog Starog Grada Ibrahima Hadžibajrića. Njega već napuštaju najbliži suradnici, što će u Sarajevu sigurno utjecati i na snagu NES-a. U Skupštini Sarajevske županije bez po jednog zastupnika ostala je i Naša stranka te Stranka za BiH. Zbog tanke prevage u parlamentarnoj većini ove promjene mogu utjecati i na opstanak županijske Vlade. Izlazak SBiH iz sarajevske županijske vlasti mogao bi se reflektirati i na druge županije, pa i na federalnu vlast, gdje su navodno dva zastupnika SBiH "zlatne rezerve" aktualne parlamentarne većine. Nestabilno je i u DF-u u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, NiP-u u Unsko-sanskoj, a očekuje se turbulentno razdoblje i u SDA pred kongres i nakon izbornog kongresa stranke. Nastave li se oštri napadi Bakira Izetbegovića na jedinog protukandidata za predsjednika stranke Šemsudina Mehmedovića, lako se može dogoditi da ovaj iskusni političar konačno napusti SDA. Njegov utjecaj u Zeničko-dobojskoj županiji je neupitan, što znači da bi za sobom mogao povući značajan broj zastupnika u županijskom, pa i federalnom Parlamentu. Sve ove potrese unutar stranaka osluškuju i aktualna vlast i oporba. Uz borbu da očuvaju vlastitu snagu kroz parlamente, i jedni i drugi kalkuliraju s privlačenjem nezadovoljnika iz suprotnog tabora. Ranjive su i federalna i većina županijskih većina jer u pravilu ovise o jednom ili dva zastupnika. Koliko je borba na bošnjačkoj političkoj sceni snažna, najbolje se pokazuje u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, gdje se došlo u pat-poziciju upravo zbog sukoba dviju političkih struja s federalne i državne razine.
Politički projekti u RS
I situacija u Republici Srpskoj je politički turbulentna. Vladajuća koalicija trenutačno nije ugrožena iako ima nezadovoljnika među saveznicima Milorada Dodika. Ipak, njemu na ruku ide rasulo u oporbi, koja se nakon izbornog poraza još ne može pregrupirati. SDS je izabrao novo rukovodstvo, ali daleko od toga da su umirene sve nezadovoljne struje u toj stranci. Veliki udarac njima, a posebno PDP-u, zadaje Jelena Trivić sa svojim političkom projektom – Narodni front. Ona je već na svoju stranu privukla neke oporbene zastupnike u Narodnoj skupštini. Najavljivalo se da bi NF mogao ostati jedinstven s ostatkom oporbe, ali međusobne optužbe i razmjena teških riječi između nje i nekadašnjih stranačkih kolega najavljuju drugačiji epilog pred lokalne izbore. Naravno, podjela pozicija na svim razinama bit će samo dodatni okidač za nove političke podjele i preslagivanja. •
