Znanstvenici smatraju da je veličina zjenice u korelaciji s većom fluidnom inteligencijom, kontrolom pažnje i, u manjoj mjeri, kapacitetom radne memorije, što ukazuje na nevjerojatan odnos između mozga i oka.
Kaže se da su „oči prozor duše“, ali novo istraživanje ukazuje na to da bi isto tako mogle biti i prozor u mozak. Ljudske zjenice osim što reagiraju na svjetlost, reagiraju i na mnogo toga. Ukazuju na uzbuđenje, zanimanje ili mentalnu iscrpljenost. Proširenje zjenica FBI čak koristi za otkrivanje obmana.
Što su zjenice veće, to je inteligencija viša
Istraživanje provedeno u laboratoriju na Institutu za tehnologiju Georgia ukazuje na to da je veličina zjenice usko povezana s individualnim razlikama u inteligenciji. Što su zjenice veće, to je inteligencija viša, konstatacija je do koje su doveli testovi rasuđivanja, pažnje i pamćenja, piše Scientific America.
Ustvari, tijekom tri istraživanja otkriveno je da je razlika u veličini zjenice između ljudi koji su postigli najbolje rezultate na kognitivnim testovima i onih koji su postigli najlošije dovoljno velika da je može uočiti i „neistrenirano oko“.
Taj iznenađujući odnos je prvi put otkriven dok su se proučavale razlike u količini mentalnog napora koji su ljudi koristili za izvršavanje zadataka u kojima je presudno pamćenje. Korišteno je širenje zjenica kao pokazatelj napora, tehnika koju je popularizirao psiholog Daniel Kahneman 1960-ih i 1970-ih. Tad je otkrivena veza između veličine zjenice i inteligencije, ali nije se moglo sa sigurnošću reći da je pravilo kod svih primijenjivo.
Zaintrigirani istraživači proveli su nekoliko velikih istraživanja u koje su uključili više od 500 ljudi starosti od 18 do 35 godina iz Atlante. Izmjerili su veličinu zjenica sudionika pomoću uređaja za praćenje oka, koji bilježi odraz svjetlosti od zjenice i rožnice pomoću kamere i jakog računala.
Mjerili su zjenice sudionika u mirovanju dok su gledali u prazan ekran računala u trajanju od četiri minute. Za to vrijeme uređaj je snimao zjenice ispitanika i na kraju izračunao prosječnu veličinu zjenice svakog od njih.
Inače, veličina zjenice odnosi se na promjer crnog kružnog otvora u središtu oka. Može se kretati od oko dva do osam milimetara. Zjenica je okružena šarenim područjem poznatim kao šarenica ili iris, koje je odgovorno za kontrolu veličine zjenice. Kako se zjenice sužavaju kao odgovor na jaku svjetlost, sva svjetla u laboratoriji su bila prigušena
U sljedećem dijelu eksperimenta sudionici su sudjelovali u nizu kognitivnih testova dizajniranih za mjerenje „fluidne inteligencije“, sposobnosti rasuđivanja kod novih problema, „kapaciteta radne memorije“, sposobnosti pamćenja informacija kroz određeno vrijeme i „kontrole pažnje“ – sposobnosti fokusiranja pažnje usprkos smetnjama.
Otkriveno je da je veća veličina zjenice povezana s većom fluidnom inteligencijom, kontrolom pažnje i, u manjoj meri, kapacitetom radne memorije, što ukazuje na fascinantan odnos između mozga i oka.
Zanimljivo je da je veličina zjenica bila u negativnoj korelaciji s godinama: stariji sudionici su uglavnom imali manje, suženije zjenice. Međutim, odnos između veličine zjenice i kognitivnih sposobnosti ostao je nepromijenjen.
Zašto veličina zjenice korelira s inteligencijom?
Ali zašto veličina zjenice korelira s inteligencijom? Odgovor na ovo pitanje je povezan sa procesima koji se događaju u mozgu. Veličina zjenice povezana je s aktivnošću u locus coeruleusu, jezgri smještenoj u gornjem moždanom deblu s dalekosežnim neuronskim vezama s ostatkom mozga.
Locus coeruleus oslobađa noradrenalin, koji deluje i kao neurotransmiter i kao hormon u mozgu i telu, a reguliše procese poput percepcije, pažnje, učenja i pamćenja.
Također pomaže u održavanju zdrave organizacije moždanih aktivnosti, tako da udaljene regije mozga mogu timski raditi na raznim zadacima i ciljevima.
Disfunkcija locus coeruleusa i rezultirajući slom organizovane moždane aktivnosti povezani su sa nekoliko stanja, uključujući Alzheimerovu bolest i poremećaj hiperaktivnosti s nedostatkom pažnje.
Zapravo je ova organizacija aktivnosti toliko važna da mozak koisti većinu svoje energije kako bi je održao, čak i kad čovjek ništa ne radi, na primjer, kada nekoliko minuta neprestano gledamo u prazan ekran računala.
Jedna od hipoteza je da ljudi koji imaju veće zjenice tijekom mirovanja imaju veću regulaciju aktivnosti locus coeruleusa, što pogoduje kognitivnim performansama i funkciji mozga u stanju mirovanja.
Potrebna su dodatna istraživanja kako bi se istražila ova mogućnost i utvrdilo zašto su veće zjenice povezane s višom fluidnom inteligencijom i kontrolom pažnje. Ali jasno je da se događa nešto više od onog što se vidi.
