Kolektivni angažman Europske unije prema Bosni i Hercegovini treba, među ostalim, biti usredotočen na reformu izbornog zakona kako bi se izbjegle bilo kakve buduće izborne manipulacije. Navodi se to u diplomatskom non-paperu, neslužbenoj podlozi za raspravu među državama članicama EU, kojeg su usuglasile Hrvatska, Slovenija, Mađarska, Bugarska, Grčka, a pridružio im se i Cipar.
Među 11 točaka koje se predlažu s ciljem stvaranja novog fokusa u Vijeću EU za pomoć BiH na njezinom europskom putu, navedena je promjena izbornog zakona, što je prvi put da Hrvatska u Vijeću EU ima takav pisani prijedlog, o kojemu se toliko često javno govori kao načinu na koji Hrvati žele izbjeći ponavljanje slučaja Komšić pri izboru člana Predsjedništva BiH, ali i na drugim razinama vlasti.
Nacrt u 11 točaka
Vijeće za vanjske poslove EU, u kojem sjedi svih 27 šefova diplomacija država članica, danas nije raspravljalo o tom non-paperu kao podlozi za zasebnu točku dnevnog reda koja bi imala svoje pisane zaključke. Ali i to bi se uskoro moglo dogoditi na jednom od sljedećih sastanaka Vijeća za vanjske poslove. Kao prva od 11 točaka navodi se da Bosni i Hercegovini treba pomoći da dobije status kandidatkinje za EU “što je prije moguće”.
Zatim, predlaže se da posebni izaslanik Unije i delegacija EU u Sarajevu nastave s punom i aktivnom podrškom postizanju tog prvog cilja te da se sve koordinira s Uredom visokog predstavnika. Četvrto, intenzivirati politički dijalog s BiH na ministarskoj razini. I kao peto se spominje inzistiranje na promjeni izbornog zakona kako bi se “osiguralo da budući izbori budu provedeni u skladu s europskim standardima i na temelju preporuka OSCE/ODIHR-a i Venecijanske komisije”.
U tekstu non-papera ovako se podrobnije govori o potrebi izmjena izbornog zakona: “Fragmentirana politička scena, kao i atmosfera nepovjerenja između političkih predstavnika u BiH, često stvara funkcionalnu blokadu institucija i nazadovanje u implementaciji ključnih reformi. Zemlja može ojačati svoju stabilnost i krenuti naprijed samo kroz čvrsto sidrenje građanskih i političkih prava svih triju konstitutivnih naroda i svih drugih građana u BiH uz europske vrijednosti i EU standarde.
Kako bi se to ostvarilo, treba bez daljnje odgode usvojiti ključne reforme, uključujući i reformu izbornog zakona, uoči općih izbora 2022. godine. Promjena izbornog zakona ne bi trebao biti cilj samo po sebi, već integralni dio i ključan korak na putu države u političku stabilnost. U tom smislu EU je pozvala na inkluzivan proces reforme izbornog zakona kroz iskren dijalog i u skladu s europskim standardima koji bi uklonili sve obliku nejednakosti i diskriminacije u izbornom procesu”.
Važno za cijelu Europu
I to je sve. Ne spominje se eksplicitno činjenica da je postojeći izborni zakon doveo Hrvate kao konstitutivni narod u neravnopravnu poziciju jer im drugi narod bira člana Predsjedništva koji bi trebao biti iz redova hrvatskog naroda. Ali i u ovako sročenom tekstu, uz podršku inicijalno pet država članica, hrvatski šef diplomacije Gordan Grlić Radman nada se da cilj može biti ostvaren.
“Stabilnost, sigurnost, prosperitet i funkcionalnost Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, ujedinjene i suverene države od najveće je važnosti ne samo za njezine neposredne susjede, nego i za regiju, EU i čitavu Europu”, kaže se u non-paperu.
