Iako se podaci za prvu polovinu godine još zbrajaju, jasno je da će brojke pokazati pad stranih ulaganja, ali i ukupne gospodarske aktivnosti u Bosni i Hercegovini u ovom razdoblju. Glavni razlog je pandemija koronavirusa koja je, posebno tijekom ožujka i travnja, fizički zatvorila sve države u vlastite granice, a mogućnost kretanja ljudi i kapitala svela na najmanju moguću mjeru, piše Večernji list BiH.
U situaciji kada su granice bile zatvorene, većina poslovnih aktivnosti zaustavljena, a kretanje pandemije nepredvidivo, malo tko je uopće i razmišljao o pokretanju novih ili nastavku već započetih građevinskih projekata. Izuzetak je cestogradnja, koja ni jednog trenutka nije zaustavljena, iako su na pojedinim gradilištima radovi bili usporeni. Trenutačno se gradi 38 kilometara autoceste na ukupno sedam dionica, a u pripremi su i nova gradilišta koja bi do kraja godine trebala biti pokrenuta.
Vjerovalo se da bi mogao doći u pitanje i najveći infrastrukturni projekt u ovoj godini, početak izgradnje Bloka 7 Termoelektrane Tuzla. Ipak, pripremni radovi na izgradnji Bloka 7 počeli su u studenome prošle godine i do sredine ove godine su uglavnom završeni, ponajprije zahvaljujući činjenici da su za njih bile zadužene domaće tvrtke, odnosno konzorcij sastavljen od ITC-a iz Zenice, Integral Inženjeringa Banja Luka i Prijedorputeva. Unatoč ograničenjima ulaska u BiH, uspješno je organiziran dolazak prvih inženjera, a potom i preostalih kineskih radnika koji će početi sa samom izgradnjom Bloka 7 u ovoj godini.
To su, ipak, tek pozitivne iznimke. Kao što je i početak izgradnje Podravkine tvornice kod Mostara. Većina projekata je na čekanju, a jedan od njih je i autocesta Sarajevo - Beograd. Epidemiološka situacija zaustavila je razgovore o trasi autoceste, ali i o početku same gradnje. Slično je s nekoliko energetskih projekata, u kojima bi ključnu ulogu trebali imati strani partneri. Ograničenja vezana za putovanja i ulazak u BiH te restrukturiranja unutar samih tvrtki utječu na dinamiku provedbe već dogovorenih poslova.
Ono što je usporeno ili zaustavljeno jesu ranije najavljene investicije. Tako je Agencija za unaprjeđenje stranih ulaganja (FIPA) početkom pandemije zaustavila sve aktivnosti, što je djelomično bilo uvjetovano i neusvajanjem državnog proračuna u kojem su trebala biti osigurana sredstva za privlačenje investitora.
Ipak, nije pandemija koronavirusa jedini krivac što mnogi projekti neće biti započeti u ovoj godini, kako je to prije najavljivano. Politička situacija unutar Bosne i Hercegovine također je nepovoljna i ne stvaraju se preduvjeti za bilo kakva ulaganja. A upravo o tome ovisit će brzina ekonomskog oporavka BiH nakon pandemije. Nažalost, trenutačno se ne nazire ni jedna velika investicija koja bi osigurala lanac zapošljavanja bh. industrije.
Službeni podaci za prvo tromjesečje ove godine govore da su priljevi izravnih investicija u BiH iznosili su 243,2 milijuna KM, što je za 3,4% manje u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, a domaće investicije u inozemstvo bile su zanemarive. Podaci za drugo tromjesečje bit će još porazniji za BiH. •
