Ne nazire se kraj političke i institucionalne krize u Bosni i Hercegovini koja je rezultat sukoba dvaju koncepata - bošnjačkoga unitarizma i srpskog separatizma, pa, iako se vjerovalo da će održavanjem sjednice biti deblokiran rad ovoga saziva Vijeća ministara BiH, to se nije dogodilo. Ministri i zamjenici ministara iz Republike Srpske u Vijeću ministara BiH glasovali su protiv svih točaka na dnevnom redu sjednice koje su predložili bošnjački i hrvatski kolege u ovoj državnoj instituciji, dok su dan ranije povukli sve točke kojima su oni bili predlagači. Još u utorak bio je sazvan nastavak sjednice Vijeća ministara BiH koji je, zapravo, bio nastavak sjednice iz srpnja, piše Večernji list BiH.
Nametnuta odluka
Kada je pak objavljeno da će se sjednica održati, žestoka paljba upućena je prema vladajućem Savezu nezavisnih socijaldemokrata da je izdao zaključke usvojene u Narodnoj skupštini Republike Srpske. A ti zaključci obvezuju sve srpske predstavnike bojkotirati državne institucije vlasti sve dok se ne ukine odluka koju je nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Inzko oko nametanja izmjena Kaznenoga zakona Bosne i Hercegovine vezanog uz negiranje ratnih zločina, genocida i govora mržnje. Nakon toga srpski ministri su u srijedu popodne povukli sve materijale koji su od srpnja stajali, a vezani su uz točke iz rada njihovih resora. Njihov bojkot Vijeća ministara nastavio se jučer, kada su glasovali protiv svih točaka s dnevnoga reda čiji su predlagači bili hrvatski i bošnjački ministri. Iako je teško protumačiti što znači jučerašnji potez, dio bolje upoznatih s odnosima na političkoj sceni u BiH, a napose u Republici Srpskoj, sumnja kako bi se ovakvo stanje moglo održati do sljedećih izbora, čije je održavanje također jako upitno. Zanimljivo je da sjednici nisu nazočila čak dvojica bošnjačkih ministara - DF-ov ministar obrane Sifet Podžić te ministar sigurnosti iz SDA Selmo Cikotić, ali i Vojin Mitrović, ministar prometa i veza BiH. Na toj je sjednici trebala biti i posebno osjetljiva tema - program reformi koji utvrđuje Vijeće ministara i šalje u sjedište NATO saveza. Kako taj dokument ne bi posve propao, kada je postalo jasno kako će postupiti srpski ministri jer je prijetila takva opasnost, zamjenik ministra vanjskih poslova, koji je i predsjedatelj Povjerenstva za suradnju s NATO savezom - Josip Brkić zamolio je predsjedatelja Vijeća ministara BiH Zorana Tegeltiju da povuče tu točku, koji je udovoljio tom zahtjevu. Tako je program reforme “ostao u životu”, o čemu će upravo Brkić, kako se doznaje, sljedećeg tjedna izvijestiti dužnosnike Sjevernoatlantskoga saveza u Bruxellesu. - Da se dogodilo da nema konsenzusa u Vijeću ministara za usvajanje, to bi značilo i kraj tog dokumenta - rekao je Brkić u izjavi za Večernji list BiH. Objasnio je kako je uvjeren da bi se taj dokument usvojio da se o tome raspravljalo u srpnju, no da je danas situacija krajnje neizvjesna. - Uvjeren sam da se u srpnju, kad je sjednica bila predviđena, na dnevnom redu našla ova točka - program reformi za 2021., sigurno bi bio poslan u Bruxelles. Danas je ta odluka, dokument još jedan talac ukupne političke situacija u BiH - istaknuo je Brkić. Po njegovim riječima, stvari su tim čudnije što su svi članovi Povjerenstva za suradnju s NATO-om konsenzualo i bez obzira na instituciju koju predstavljaju ili narod kojem pripadaju te entitet u kojemu žive jednoglasno usvojili projekt reformi, dok je jučer sve umalo palo u vodu.
Dva koncepta
Zamjenica predsjedatelja Vijeća ministara BiH Bisera Turković ocijenila je kako u nastavku sjednice rad Vijeća ministara ipak nije deblokiran. - Rad Vijeća ministara BiH još nije deblokiran, iako je sjednica održana - rekla je šefica bh. diplomacije Bisera Turković iz SDA. Ona je nastavila s tvrdnjama političkoga Sarajeva kako odluke srpskih dužnosnika zapravo predstavljaju nastavak secesionističke politike. - Pred nama je ozbiljan posao i nećemo biti ničiji paravan za secesionističke pustolovine koje su osuđene na propast.
Očigledno je da nas čeka više od 400 točaka dnevnog reda kojima moramo pristupiti apsolutno odgovorno i ozbiljno, bez ultimatuma i bilo kakvih političkih ucjena, te donositi odluke u interesu građana, a ne po nečijem političkom diktatu - rekla je Turković. Istina je, međutim, kako je BiH ukliještena između sukoba dvaju koncepata - bošnjačkoga sa željom za dominacijom i unitarizacijom te srpske politike secesionizma, koju bošnjačka politika samo pojačava. •
