Dijaspora kao pokretač ekonomskih aktivnosti u BiH - o tome se govori godinama i više jer su pošiljke novca od “naših izvana” stizale i u najgorim ratnim vremenima, piše Večernji list BiH. No, konkretnih investicija s tim novcem uglavnom nije bilo. Što je stizalo, koristilo bi se za potrebe kućanstva, a od većih ulaganja fokus je bio na nekretninama.
”Dijaspora invest”
Stvari se žele pomaknuti s mrtve točke, da se novac koji dolazi izvana koristi za gospodarski pomak BiH jer uvijek ima onih koji žele ostati i raditi u svojoj zemlji, a pomoć bližnjeg koji radi u Njemačkoj ili nekoj drugoj razvijenoj zemlji itekako je dobrodošla. Zanimljiv je projekt koji podržava Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID). Naziva se “Dijaspora invest” i ima perspektivu omogućiti otvaranje 2000 radnih mjesta kroz pomoć za 600 mikro, malih i srednjih poduzeća. Projekt će se provoditi u idućih pet godina, a vrijednost mu je 15,7 milijuna dolara. Optimističan u vezi s projektom je i američki veleposlanik u BiH Michael Murphy. - Vjerujemo da dijaspora ovdje igra jako važnu ulogu, osobito u ekonomskom smislu, a to se temelji na našem iskustvu koje smo imali s prethodnim projektom “Dijaspora invest” preko kojeg je 28 milijuna dolara donirano u BiH - rekao je veleposlanik. BHRT donosi priču o lokalnoj zajednici koja je pozitivan primjer povlačenja novca izvana i dovođenja investitora. Radi se o općini Lopare na čijem je čelu Milenko Ristić koji ističe da se 15 gospodarskih subjekata otvorilo zahvaljujući radu s jednom udrugom. Iza tih tvrtki stoje ljudi čiji su korijeni iz spomenute općine, ali žive i rade vani. Dijaspora je, prema službenim podacima, u devet mjeseci prošle godine u ovu zemlju poslala 2,61 milijardu maraka, a čekaju se i kompletni podaci prema kojima bi trebale “pasti” brojke iz 2021. godine kada su u zemlju stigle 3,04 milijarde maraka. Mnogi ističu da se velika količina novca da i “na ruke”, odnosno oni koji dođu ostave novac u zemlji. Ako zbrojimo podatke od 1998. do danas, znači razdoblje od 25 godina, u BiH je stiglo više od 60 milijardi maraka, a brojka se s novcem “na ruke” sigurno penje i iznad 100 milijardi maraka. Nažalost, živimo u državi u kakvoj živimo jer taj novac uglavnom ode na servisiranje kredita, rješavanje računa, kupnju hrane, odjeće..., a najmanje da se stvori dodana vrijednost. Prije desetak godina pojavila se inicijativa ekonomista zapadnog Balkana koji su predlagali vlastima da potaknu građane koji dobivaju pomoć izvana da novac investiraju u samozaposlenje. Profesori s Američkog koledža u Skoplju objašnjavali su kako nema jamstva da će novac iz ovakvih izvora dolaziti unedogled. U studiji su zaključili da će, kad se iznosi smanje, nezaposlenost ostati, a država će se suočiti s manjkom svježeg novca. Ova sredstva sada održavaju platnu bilancu i makroekonomsku stabilnost zemalja, navedeno je.
Apel na povratak
I nekoliko godina poslije dogodila se pandemija koronavirusa, zatim ruska invazija na Ukrajinu. Danas, deset godina poslije, imamo rekordnu inflaciju, ali ni mi sami nismo ništa učinili da je ublažimo jer novac nije otišao na prave stvari. Osim BiH, zemlja trećeg svijeta za koju je dijaspora jako važna je i Srbija. Iz nje se uvelike apelira na povratak onih koji su vani, ali i na investicije. Tako neki od profesora otvoreno pozivaju one koji se vani nisu snašli da se vrate kući, a one koji su vani zaradili novac poziva da investiraju u svoju zemlju jer se može dobro zaraditi. Naravno, dijaspori treba nešto i ponuditi jer nitko na lijepe oči neće prihvatiti povratak u nestabilnost.
