U Bosni i Hercegovini je u studenome prošle godine bilo 354.700 osoba na evidencijama zavoda i službi za zapošljavanje, posljednji su podaci koje je objavila Agencija za rad i zapošljavanje BiH, piše Večernji list BiH.
U odnosu na prethodni mjesec, broj nezaposlenih osoba manji je za 2612 ili 0,73%. Od ukupnog broja osoba koje traže zaposlenje, 206.099 ili 58,11% su žene, a u odnosu na isto razdoblje prošle godine nezaposlenost u BiH manja je za 23.379 osoba ili 6,12%, podaci su Agencije za rad i zapošljavanje BiH.
Službeni podaci
Iz ove agencije napominju kako su podaci za studeni 2022. za ZDŽ ponovljeni iz lipnja 2022. jer je Služba za zapošljavanje ZDŽ-a u procesu provedbe novog informacijskog sustava te podaci za studeni još nisu dostupni. Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, nezaposlenost se smanjila u FBiH za 1201 osobu ili 0,42%, u RS-u za 1291 osobu ili 1,95%, a u Distriktu Brčko BiH za 120 osoba ili 2,40%. Prema strukturi osoba koje traže zaposlenje, zaključno s 30. studenoga 2022., NKV radnika je 98.991 ili 27,91%, s PKV-NSS je 5489 ili 1,55%, dok je KV radnika 112.106 ili 31,61%, osoba s VKV spremom je 1041 ili 0,29%, SSS ima 101.669 osoba ili 28,66%, s VŠS-om je 5945 osoba ili 1,68%, a VSS ima 29.459 osoba ili 8,31%. U studenome je brisano ukupno 20.130 osoba s evidencija službi za zapošljavanje. Od tog broja, zaposlene su 8662 osobe. Istodobno je za 8603 osobe prestao radni odnos. Poslodavci su u ovom razdoblju prijavili potrebe za zapošljavanje 3171 novog radnika. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u listopadu 2022. broj zaposlenih osoba u BiH iznosio je 846.375. U listopadu 2021. broj zaposlenih osoba u BiH iznosio je 826.286. Kako je ranije kazao predsjednik Udruge poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović, procjenjuje se da u BiH trenutačno nedostaje oko 30.000 radnika u određenim sektorima. Postavlja se vrlo ozbiljno pitanje zbog čega, iako imamo više od 350.000 nezaposlenih, poslodavci potrebnu radnu snagu ne mogu naći na domaćem tržištu.
Zdravstveno osiguranje
Potrebno je utvrditi koliko njih od tih 354.700 nezaposlenih osoba zaista traži posao, a koliko je tu samo radi zdravstvenog osiguranja. U tom slučaju potrebno je za sve građane u državi definirati barem paket osnovnog zdravstvenog osiguranja, bez obzira na status zaposlenosti, kako bi se onda osobe koje su na evidenciji samo radi osiguranja mogle brisati s evidencije jer koja je svrha da su u registru ako ne traže posao? Time bi se značajno smanjila razina registrirane nezaposlenosti kada bi se svima omogućilo da imaju osnovni paket zdravstvenog osiguranja koji im se ne može oduzeti "skidanjem sa zavoda". Drugo, značajan broj radnika koji se vode na evidenciji kao nezaposlene osobe više se ne nalazi u državi, već radi vani u zemljama poput Njemačke, Slovenije ili RH. Na evidenciji su samo kako bi, za ne daj Bože, imali neki oblik osiguranja ako se prijevremeno vrate u BiH, što stvara lažnu sliku o broju nezaposlenih. Treće, potrebno je promijeniti razmišljanje vezano uz poticaje i programe zapošljavanja. Milijuni se svake godine izdvajaju kroz razne programe, a da ne znamo krajnje učinke - koliko je radnika zaista ostalo u radnom odnosu, a koliko ih se vratilo na evidenciju i postoje li poduzeća koja zloupotrebljavaju te povlastice. Dok poslodavci najavljuju uvoz radne snage, a neki su to već učinili, predstavnici sindikata kažu kako je priča o masovnom uvozu radne snage manipulacija da bi se zastrašilo radnike i utjecalo na smanjenje cijene rada. Ipak, jedno je sigurno - ako poslodavci ne povećaju plaće, teško da će u BiH uspjeti pronaći radnike. •
