Pandemija koronavirusa otežala je poslovanje više od 90 posto kompanija i obrtnika u Bosni i Hercegovini.
Koliki je iznos izravne i neizravne štete, još se ne zna precizno, ali zasigurno je da će pojedine grane gospodarstva kao što su turizam, transport i prerađivačka industrija, zabilježiti lošije poslovne rezultate u odnosu na isto razdoblje prošle godine, pišu Nezavisne novine.
U anketi koju je provela Obrtnička komora Sarajevske županije čak 99,75 posto obrtnika izjasnilo se kako je od pojave koronavirusa pretrpjelo financijsku štetu u poslovanju. Kod većine do kraja ožujka ona je iznosila manje od 10.000 maraka, ali manji dio obrtnika (15,25%) izjasnio se kako je taj iznos između 10.000 i 50.000 KM.
Prognoze za travanj, svibanj i lipanj još su crnje, a prema njima, ukupan gubitak mogao bi dosegnuti 8,5 milijuna KM, što je za tvrtke od kojih čak 97,75% ima manje od 10 zaposlenih enormna brojka.
Trećina obrtnika smatra čak kako će na kraju biti prinuđeni tvrtku na kraju zaključati. U međuvremenu, nadaju se da će od vlasti dobiti pomoć u sufinanciranju plaća za radnike, a od banaka odgodu plaćanja kredita. Nadoknadu štete malo tko očekuje, ali se nadaju da će ovaj tjedan baremmali obrti početi s radom.
Amir Hadžić, predsjednik Udruženja hotelijera i restoratera BiH, tvrdi kako se uslužna djelatnost, u koju spada i turizam kao jedna od najvećih i najvažnijih gospodarskih grana u BiH, neće tako lako oporaviti.
"Zabranjen nam je rad, kažu hotelima nije, ali tko će odsjedati u hotelima kada nema turista. Apeliram na sve nadležne da nam pomognu sada, sačuvati radna mjesta, jer od ovog sektora živi preko 600.000 ljudi u BiH. Oporavit ćemo se kada mjere budu ukinute, ali trebat će vremena, a ljudi od nečega moraju živjeti", kaže Hadžić.
Nešto optimističniji je Vjekoslav Vuković, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH.
"Najpogođeniji sektori, uslužna djelatnost, turizam i prijevoz putnika, ujedno su i oni koji su u opticaju da se najprije revitaliziraju. Čim se skinu mjere zabrane, oni se vraćaju na posao, otvaraju se butici, kafići, frizerski saloni... Ali, ne treba zaboraviti da države najviše žive od kapilarne mreže financiranja. Frizerka zaradi plaću i kupi brašno, pa ovaj proizvede žito, taj lanac potrošnje ne smije stati. Svaki dan se izda fiskalni račun, na njega se plati PDV i to održava financijsku stabilnost zemlje. Dakle, moramo se boriti da ta kapilarna mreža što prije stane na noge, a ona će stati onoga trenutka kad skinemo mjere, tako da još nemamo paniku", ističe Vuković, koji potvrđuje kako je 90% kompanija u BiH pogođeno posljedicama pandemije koronavirusa.
Prema razultatima Upitnika o poteškoćama u poslovanju, koje je nedavno objavila VTK BiH, od 410 kompanija, većinom iz prerađivačke industrije, 92% je kazalo da osjeća posljedice pandemije. Najviše kompanija (preko 140) se izjasnilo kako ima štetu do 50.000 KM, a nekoliko njih navelo je da im je prouzročena šteta veća od milijun maraka.
Rezultati ankete o stanju sirovina odnosno repromaterijala u kompanijama, u kojoj je sudjelovala 261 kompanija, pokazali su kako najveći broj kompanija ima zalihu sirovina odnosno repromaterijala za jedan mjesec.
I sam Vuković za Nazavisne ističe kako je preko 80 posto kompanija u BiH iskazalo kako ima na zalihama repromaterijala za svega mjesec dana.
"Ne cijenimo da je to neka panika s obzirom na to da se Vanjskotrgovinska komora BiH iznimno zalagala i da su rezultati vidljivi kada je u pitanju održavanje lanaca opskrbe u BiH", tvrdi Vuković.
Naglašava kako je ova komora uspjela riješiti i pitanje koridora i policijske pratnje, te suradnju sa zemljama u okruženju i 24-satni rad na graničnim prelazima kako ne bi nedostajalo robe u BiH i da se roba koja je već proizvedena može izvesti na strana tržišta.
Najveći broj kompanija proizvodi finalne proizvode, dok sirovine uvozi direktno od dobavljača iz inozemstva, a među tri vodeće zemlje uvoza sirovine su Italija, Njemačka i Austrija.
"Sjeverna Italija nam je najveći bazen za izvoz čelika te tekstila za našu industriju. Ugovori nisu prestali s tim kompanijama u BiH, nego su samo neke narudžbe zaustavljene. Dosta trpe prerađivačka i elektro-metalna industrija, koje su pale kada je u pitanju i uvoz i izvoz", kaže Vuković i dodaje kako je, s druge strane, agroindustrijski sektor u porastu, a izvoz mesa, mlijeka i poljoprivrednih proizvoda čak je u ožujku porastao za 11,6 posto.
"Dakle, ne možemo reći da su svi pokazatelji katastrofalni", zaključio je Vuković.
