Riječ je, dakako, o umjetnoj inteligenciji, tehnologiji sadašnjosti i budućnosti koja je veliki tehnološki iskorak i olakšica u mnogim poslovima, ali istodobno izaziva i strah kod značajnog broja ljudi i znanstvenika vezano ponajprije uz to kakva bi mogla biti budućnost čovječanstva, koje bi moglo postati ovisno o njoj u svim sferama života.
Veliki broj alata
Hoće li i može li umjetna inteligencija u potpunosti zamijeniti ljude u mnogim sferama? Pojedini su zabrinuti za sigurnost, a drugi opet za konkretna radna mjesta koja su ugrožena dolaskom ove nove tehnologije. Naravno da je to plodno tlo za razvoj različitih teorija zavjere. Termin “umjetna inteligencija” potječe od računalnog znanstvenika i znanstvenika kognitivnih znanosti te dobitnika Turingove nagrade 1971. za doprinos na polju umjetne inteligencije Johna McCartyja i označava pojavu inteligencije koja je ostvarena na umjetan način, tj. putem programiranja računala. U posljednje vrijeme u svijetu se događa prava poplava različitih alata umjetne inteligencije koji polako, ali sigurno uplivavaju u sve segmente svakodnevnog ljudskog života i rada.
Pojavio se niz različitih alata za kreiranje tekstualnih sadržaja, fotografija te editiranje i produkciju videosadržaja i, kako se čini, ovo područje mnogo se brže razvija nego što je itko i mogao predvidjeti. Dakako da uz mnoge koristi sa sobom nosi i izvjesne opasnosti te je nužno što prije regulirati ovo područje. Infografika prikazuje postotak mladih ljudi u državama Europske unije koji su u posljednjih godinu dana koristili različite aplikacije temeljene na umjetnoj inteligenciji za kreiranje teksta, slika ili videa. Podaci korišteni u izradi ove infografike prikupljeni su putem istraživanja Eurobarometra na uzorku od čak 25.863 ispitanika između 25. rujna i 3. listopada 2024.
Europski prosjek
Prema prikazanim podacima, najveći udio mladih korisnika alata umjetne inteligencije, zanimljivo, zabilježen je u Rumunjskoj (66%), dok se na drugom mjestu nalaze Belgija, Danska i Grčka (63%). Portugal i Finska (62%) te Češka (61%) također bilježe iznimno visoku razinu korištenja. Zanimljiv je i podatak kako prosjek Europske unije iznosi 57%, a taj postotak dijele i Hrvatska, Irska, Latvija, Nizozemska, Slovenija i Švedska. Francuska (56%), Njemačka i Luksemburg (54%) također su blizu prosjeka. U donjem dijelu ove ljestvice našli su se Bugarska i Litva s 53% te Estonija s 52 posto i Austrija s 51% mlade populacije koja se tijekom prošle godine za izvršavanje zadataka koristila nekim od alata umjetne inteligencije. Zemlje koje se nalaze ispod 50%, tj. pola mlade populacije, predvodi Malta s 49%, Slovačka s 48%, Mađarska s 47%, a na začelju ljestvice smjestio se Cipar s 44%.
