Vlada Federacije BiH je, danas na sjednici u Sarajevu, utvrdila i u parlamentarnu proceduru uputila Nacrt zakona o Agenciji za bankarstvo FBiH.
Među propisanim nadležnostima te agencije je supervizija rada i zakonitosti poslovanja subjekata bankovnog sustava, nalaganje i poduzima mjere za otklanjanje utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti, kao i restrukturiranje banaka sukladno propisima.
U obavljanja tih poslova, Agencija ima pravo uvida u poslovne knjige i drugu dokumentaciju subjekata bankovnog sustava, kao i pravnih osoba koja su sa subjektom bankovnog sustava koji je predmet supervizije povezane imovinskim ili upravljačkim odnosima.
U obavljanju svojih nadležnosti Agencija je potpuno samostalna i neovisna. Agencija, njezin Upravni odbor, direktor i zamjenik direktora Agencije, zaposlenici, savjetnici, privremeni/eksterni, posebni upravnik i likvidator, kao i druge osobe koje je Agencija preporučila ili imenovala za obavljanje određenih radnji u okviru misije Agencije, ne mogu biti gonjeni za kaznena djela, niti biti smatrani odgovornim u građanskopravnom postupku u vrijeme i po prestanku rada, odnosno angažmana u Agenciji za bilo koje radnje koje su izvršili u dobroj vjeri tijekom izvršenja zadataka iz okvira svojih ovlasti.
Radi obavljanja i unapređivanja poslova iz svoje nadležnosti, Agencija surađuje s Centralnom bankom BiH, Agencijom za osiguranje depozita BiH, nadzornim tijelima financijskog sektora Federacije BiH, Republike Srpske i Distrikta Brčko BiH, kao i drugim kontrolnim organima i ostalim institucijama i tijelima. Ona surađuje i s međunarodnim institucijama koje obavljaju superviziju, restrukturiranje i ostale nadležnosti prema bankama i drugim financijskim organizacijama.
Među razlozima za donošenje novog Zakona o Agenciji za bankarstvo FBiH je i potreba njegovog usklađivanja s relevantnim zakonodavstvom Europske unije, kao i inoviranja zakonskih rješenja, s obzirom na to da je postojeći zakon donesen 1998. godine i da je, u međuvremenu, pretrpio veći broj izmjena i dopuna.
Bankarski sektor je bitan za ekonomiju zemlje, zbog čega prekid obavljanja njegovih funkcija ima negativne posljedice ne samo na stabilnost financijskog sustava, već i na realni sektor i sve građane. Stoga novi Zakon o Agenciji, kao i novi Zakon o bankama, uspostavlja pravni okvir za restrukturiranje banaka u FBiH radi poduzimanja mjera koje su trebale, u uvjetima financijske krize, spriječiti ili ublažiti nastupanje kriznih situacija kako kod pojedinačne banke, tako i kod bankovnog i financijskog sustava u cjelini. To se odnosi i na osiguranje učinkovitog restrukturiranja banke čije je stanje takvo da ne može ili vjerojatno neće moći nastaviti poslovati, prije svega s gledišta mogućnosti da primjenom tih mjera bude blagovremeno spriječena insolventnost banke postane insolventna, kao i da bude omogućeno preventivno djelovanje u cilju smanjenja negativnih posljedica na obavljanje ključnih funkcija banke i stabilnost financijskog sustava ako banka postane nesposobna da posluje.
Dobrovoljni mirovinski fondovi
Federalna vlada utvrdila je danas Prijedlog zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, kao sastavnom dijelu Strategije reforme mirovinskog sustava u Federaciji BiH. Donošenje toga zakona je sastavni dio Akcijskog plana za provedbu Strategije koji je usvojila Vlada FBiH.
Trenutni mirovinski sustav koji funkcionira na konceptu međugeneracijske solidarnosti, usljed negativnih demografskih i gospodarskih kretanja, financijski je neodrživ. Kako osnovni cilj mirovinskog sustava (socijalna sigurnost građana, odnosno zaštita od rizika starosti, invalidnosti i smrti) nije ispunjen, neophodna je reforma mirovinskog sustava.
Usvajanjem Zakona bit će stvorena pravna osnova za daljnji razvoj mirovinskog sustava u Federaciji BiH i tržišta kapitala na kojem će se pojaviti nove vrste fondova koji se razlikuju po načinu i kriterijima investiranja.
Dobrovoljni mirovinski fondovi omogućavaju da sredstva prikupljena kao dopunski vid mirovinskih doprinosa budu aktivna kroz ove fondove. Dobrovoljni investicijski fondovi podrazumijevaju, prije svega, ulaganje u vrijednosne papire na domaćem i stranom tržištu. Svaki građanin koji se odluči na dopunsko mirovinsko osiguranje, putem članstva u ovim fondovima, ostvaruje pravo na povlačenje i raspolaganje akumuliranim sredstvima sukladno zakonu.
Zakon propisuje da je društvo za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondom mogu osnovati domaće i strane fizičke i pravne osobe, a da fizičke osobe mogu imati samo nekvalificirani udjel. Više od 50 posto udjela u kapitalu, odnosno prava glasa u društvu, mora imati pravna osoba koja se bavi bankarskim poslovima i poslovima osiguranja ili djelatnošću mirovinskih fondova, kao i koja u navedenoj osobi ima više od 50 posto udjela u kapitalu, odnosno prava glasa.
Domaća pravna osoba s većinskim državnim kapitalom ili druga s njom povezana, ne može biti osnivač društva za upravljanje. Iznimno, osnivači mogu biti banke i društva za osiguranje s većinskim državnim kapitalom.
Društvo za upravljanje ne može izdavati povlaštene dionice, a dužno je osigurati jednako postupanje prema svim dioničarima, te im ne smije priznavati nikakva dodatna prava ili povlastice, ograničavati njihova prava niti im nametati dodatne odgovornosti.
Pravne i fizičke osobe mogu biti dioničari u samo jednom društvu za upravljanje.
Donošenjem ovoga zakona će građanima, posebno mlađim generacijama, biti omogućeno ostvarenje dodatnih prihoda u starosti, a usljed dobrovoljnosti članstva, građani i gospodarstvo neće snositi nikakve dodatne troškove.
Učinci Zakona na gospodarstvo su izuzetno značajni. Prije svega, on omogućava građanima da štede za mirovinu u dobrovoljnim mirovinskim fondovima, uz istodobno omogućavanje da dopune sredstva koja će dobivati iz mirovinskog sustava FBiH. To će poboljšati financijski položaj budućih umirovljenika i smanjiti pritisak na mirovinski sustav FBiH.
Zakon stimulira pojavu novih gospodarskih subjekata, društava za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima, kao i profesiju investicijskih savjetnika, to jest osoba koje se stručno bave upravljanjem portfeljem klijenta. To će dovesti do otvaranja novih radnih mjesta i potražnje za visokokvalificiranim stručnjacima. Tržišna konkurencija između društava za upravljanje vremenom će dovesti do stalnog podizanja kvalitete usluga.
Nastanak i razvoj mirovinskih fondova stimulirat će unaprjeđenje i razvoj depozitarnih (skrbničkih) usluga banke. Usljed povećanja opsega depozitarnih poslova javit će se potreba i za porastom broja zaposlenih u odjeljenjima banaka koje obavljaju ove usluge. Prijedlogom zakona je, inače, definirano obvezno čuvanje sredstava dobrovoljnog mirovinskog fonda kod banke depozitara.
Pojavom dobrovoljnih mirovinskih fondova institucionalnih investitora na tržištu kapitala potražnja za visoko kvalitetnim i dugoročnim vrijednosnim papirima će porasti. Zbog toga će uspješna gospodarska društva biti stimulirana da kotiraju svoje dionice na burzi i izdaju obveznice, te na taj način, potencijalno jeftinije financiraju svoje aktivnosti.
Iskustva drugih zemalja pokazuju da dobrovoljni mirovinski fondovi, kao najveći institucionalni investitori, često postaju katalizatori razvoja financijskih tržišta i promoviranja štedne kulture.
Mirovinski fondovi su investitori koji su vrlo zainteresirani za odgovorno i profesionalno upravljanje gospodarskim društvima čiji su suvlasnici. Imaju veliki utjecaj na donošenje odluka, a pogotovo izbor menadžmenta poduzeća jer im je dugoročan interes povećanje vrijednosti dionica. Kao stalna kontrola, povećavaju transparentnost i odgovornost prilikom odlučivanja.
Izmjene Uredbe o činovima službenika sudske policije
Vlada FBiH danas je donijela Uredbu o izmjenama Uredbe o činovima službenika sudske policije FBiH koja propisuje da će Pravilnikom o unutarnjoj organizaciji Sudske policije FBiH, pored ostalih uvjeta, za svako radno mjesto biti propisan i čin kao poseban uvjet. Kod utvrđivanja čina bit će vođeno računa o obimu i složenosti poslova koji se obavljaju na konkretnom radnom mjestu.
Tako je, obzirom na poslove i njihovu složenost, propisano deset činova, počevši od službenika, pa do najvišeg čina generalnog inspektora sudske policije, priopćeno je iz Vlade FBiH.
