Vrijedne ruke Hercegovaca, koji su odlučili zajedno uzeti stvari u svoje ruke te pokušati podići iz pepela organiziranu poljoprivrednu proizvodnju na brojnim kraškim poljima, već postižu prve zapažene rezultate. Jučerašnje branje paprike na plantažama u Ljutom Docu, na vodom bogatom Mostarskom blatu, kao da najavljuje neka nova, bolja vremena u kojima će poljoprivredna proizvodnja procesom revitalizacije postati primarni izvor napretka na ovom području.
Niz plantaža
Argumenata za takvu, možda i smjelu tvrdnju je mnogo - ova plantaža samo je jedna u nizu; diljem Hercegovine zasađene su velike površine, počevši od susjednih Kruševa, Biograca i Knešpolja, pa do Ljubuškog polja na jugu, a sve u sklopu velikoga projekta koji okuplja udruge branitelja, poljoprivredne zadruge, samostalne obiteljske poljoprivrednike te sve ostale koji su se uhvatili u koštac s novim izazovima te uz pomoć tvrtki Marinada iz Mostara i Podravke iz Hrvatske stvaraju osnovu za prosperitet hercegovačkog krša. Iduće godine u Kruševu pored Mostara s radom počinje tvornica za preradu povrća koja će ovoj priči dati jednu sasvim novu dimenziju.
No, proizvodi iz Hercegovine već idu za tržišta Europske unije, a o ozbiljnosti s kojom se krenulo u projekt dovoljno govori činjenica kako je u ovoj sezoni posađeno oko 1,2 milijuna presadnica, i to na pet lokacija, Ljubuški, Knešpolje, Biograci, Ljuti Dolac i Kruševo.
Uspjeh rađa nove prilike pa se tako javlja sve veći broj onih koji žele raditi i postati dio projekta obnove poljoprivredne proizvodnje u Hercegovini, a dokaz su i novi najavljeni procesi koji će rezultirati i novim plantažama, između ostalog, i na području južnog dijela Mostara.
S obzirom na to da za papriku, uostalom, kao i za rajčicu, postoji zajamčen otkup uz dobru cijenu, ne čudi što je sve veći broj ljudi zainteresiran uključiti se u ovu priču. Ono što posebno raduje u ovoj priči je spremnost mladih ljudi za rad u polju, a to se moglo najbolje vidjeti u Ljutom Docu, gdje se više od 50 mladih uključilo u berbu svježe crvene paprike za preradu.
Prema njihovim riječima, prezadovoljni su dnevnicama te se raduju nastavku berbe sljedećih dana, koja će se nastaviti i na ostalim lokacijama u Hercegovini.
Proces branja paprike treba promatrati u širem kontekstu izvoza poljoprivrednih proizvoda iz Hercegovine, pa je tako nedavno obavljeno i branje rajčice na nekoliko lokacija u Hercegovini, pri čemu je značajno za naglasiti kako je prinos varirao između 90 i 100 tona po hektaru, što je iznad svih očekivanja.
Oba proizvoda neodvojivo su vezana uz djelovanje spomenutih kompanija iz BiH i Hrvatske, pri čemu je za proizvodnu sezonu 2020. godine sklopljen ugovor o isporuci 1000 tona rajčice i 500 tona paprike roge. Od iduće godine stvari će dobiti potpuno novu dimenziju budući da se uoči početka sezone očekuje puštanje u rad proizvodnih pogona Podravkine tvornice za preradu rajčice u Kruševu pored Mostara, a što je ključno u kapitalnom projektu koji za cilj ima snažniju revitalizaciju poljoprivredne proizvodnje u Hercegovini. Ovih dana na toj je lokaciji moguće primijetiti veći broj ljudi, kao i strojeva koji užurbano rade na dovršetku postavljanja temelja koji daju prve obrise budućeg objekta koji će značiti mnogo za gospodarsku revitalizaciju ovoga dijela Hercegovine.
Građevinski dio trebao bi biti gotov do kraja ove godine, dok bi, kako doznajemo, unutarnje uređenje tvornice uslijedilo do veljače iduće godine. Nakon toga slijedi instaliranje naručene opreme, a ako sve bude išlo prema planu, tvornica će biti spremna i u funkciji do travnja iduće godine.
Ovi podaci govore kako će projekt biti okončan upravo u vrijeme kada kreće nova sezona. Naime, u svibnju se očekuje sadnja, a u srpnju i kolovozu berba rajčice, što znači da će biti dovoljno vremena kako bi se testirali pogoni prije konačnog puštanja u rad.
Moderne tehnologije
Kako doznajemo, Kruševo nije odabrano slučajno. Zemljopisno, radi se o svojevrsnom središtu u kojemu će tvornica imati najveći učinak djelovanja, jer se u promjeru od 150 kilometara nalaze sva značajnija kraška polja koja omogućuju uzgoj poljoprivrednih kultura od kojih će koristi imati veliki broj obitelji.
Kada je pak riječ o samom proizvodnom procesu u novoj tvornici, Večernji list je imao uvid u planirani način prerade povrća koji spaja ekološki prihvatljive tehnologije koje će voditi čistom, zdravom proizvodu, uz što manju potrošnju energije. Sam postupak ukuhavanja povrća primjenom čistih tehnologija u osnovi je novi proces gdje se neka prehrambena sirovina, bez korištenja kemikalija opasnih za okoliš te uz smanjenu potrošnju električne energije, podvrgava operacijama čišćenja, pripreme, miješanja, zgušnjavanja ili sušenja, čime se dobiva gotovi proizvod.
Najprepoznatljivija upotreba novih tehnologija u prehrambenoj industriji vidljiva je kod proizvodnje različitih proizvoda na bazi rajčice. Prednost ovakvih ekološki čistih procesa u odnosu na tradicionalne dosadašnje metode je u tome što su se nove čiste tehnologije lako prilagodile za proizvodnju različitih vrsta proizvoda, štede energiju, automatski su kontolirani i računalno vođeni, manji su u odnosu na stare tehnologije, potpuni su bioreaktori, a sam proces je gotovo potpuno čist i neškodljiv za okolinu. Ozbiljnost s kojom se krenulo u realizaciju projekta otkupa poljoprivrednih proizvoda, kao i izgradnje tvornice za preradu, daje prostor optimizmu te pruža nadu svima onima koji imaju iskrenu želju živjeti od plodova rada svojih ruku. U međuvremenu raduje i vijest što se krenulo i s probnom sadnjom kupusa koji bi mogao donijeti novi zamah proizvodnje od juga do sjevera Hercegovine.
