Kako će se riješiti problematika ustroja izvršne vlasti na razini Federacije, a u svjetlu činjenice da nedostaje jedan potpis kako bi se imenovala nova Vlada, pitanje je na koje odgovor zahtijeva mnogo više od političkog promišljanja i analiziranja s obzirom na to da je očito kako za sada kod SDA izostaje prijeko potrebna razina spremnosti na dijalog i dogovor. U konačnici, alternativa izostanku dogovora je nova intervencija visokog predstavnika kako bi se proces na koji se dulje čeka, a koji bi trebao donijeti toliko željene reforme, harmonizaciju međunacionalnih odnosa i snažan gospodarski iskorak FBiH, otkočio.
Pokretač
Jasno je kako je za potvrdu nove Vlade potreban potpis predsjednice i dvoje dopredsjednika FBiH. Predsjednica Lidija Bradara i dopredsjednik Igor Stojanović to su spremni napraviti odmah, no potpis uskraćuje Refik Lendo iz SDA. Kako bi se SDA u konačnici uvjerilo kako je vrijeme da prepozna činjenicu da FBiH mora postati pokretač BiH te kako u oba doma Parlamenta Federacije BiH postoji većina koju čine HDZ BiH i stranke "osmorke", danas će se pokušati doći do rješenja. Bradara je tako u svojoj nedavnoj izjavi za Fenu navela kako je sam visoki predstavnik na posljednjem sastanku upitao za spremnost na daljnji razgovor, odnosno barem još jedan pokušaj dogovora, poručivši kako je razgovor nešto što nema alternativu te se nada kako će se ovoga tjedna doći do nekog rješenja. Domaći dogovor, odnosno osiguranje situacije u kojoj će se ispuniti ustavne pretpostavke za imenovanje nove Vlade, koju će činiti HDZ BiH i stranke "osmorke", bio bi poželjan scenarij u kojemu bi SDA prepoznao postojanje parlamentarne većine, ali i njezinu namjeru da kroz programsku osnovu uobličenu u potpisani dokument ubrza ekonomski napredak Federacije, kao i reformske procese koje ovaj entitet čekaju u okviru europskih integracija BiH. Alternativa daljnjem odgađanju tih procesa bila bi nova intervencija međunarodne zajednice. Podsjećamo, visoki međunarodni predstavnik za BiH Christian Schmidt prošlog je tjedna uputio posljednje upozorenje političarima i strankama iz FBiH da se dogovore oko uspostave nove Vlade nakon što je istekao zakonski rok od 30 dana, a u svojem je govoru uputio na sam trenutak u kojemu se FBiH našla, upozorivši kako se taj entitet nalazi u političkom zastoju, rascjepu između političkih blokova. U tom je kontekstu naveo i kako pitanje ustroja izvršne vlasti nije stvar ugrožavanja pozicije bilo kojeg od konstitutivnih naroda, već ulazi u područje političkih stranaka.
Važnost reformi
I dok javnost u BiH čeka na rezultate eventualnog novog sastanka rukovodstva FBiH, ovaj entitet snažno vapi za dubokim reformskim procesima koji će u političkom smislu donijeti relaksiranje međunacionalnih odnosa, u pravnom smislu poboljšati učinkovitost institucija i usvajanje europske pravne stečevine, a u ekonomskom značajno poboljšati poslovnu klimu, smanjujući porezna opterećenja rada. Sve navedeno već je dio potpisanog dokumenta HDZ-a BiH i stranaka "osmorke", no te zadaće nema tko provoditi s obzirom na to da je na sceni blokada ustroja nove Vlade, a posljedično i blokada iskoraka koji FBiH mora napraviti.
Za to vrijeme na čekanju su i ostale reforme, a među njima i one koje proistječu iz Mišljenja Europske komisije, a koje govore o potrebi provedbe presuda Ustavnog suda BiH, kao i presude Europskog suda za ljudska prava. Na čekanju bi bile i obveze koje se odnose na usklađivanja s europskom pravnom stečevinom, a u tom kontekstu treba uputiti na to kako su HDZ i stranke "osmorke" u potpisanom sporazumu posebno naglasili kako je nužno ubrzanje procesa integracije prema punopravnom članstvu, kao i suradnja sa svim institucijama EU-a u korist europskog puta BiH i odlučne provedbe europskih standarda.
