Nekada ograničeno na prepirke i manje sukobe, vršnjačko nasilje danas poprima ozbiljne razmjere, nerijetko uključujući i fizičke napade s teškim posljedicama. Iako su mnoge škole uvele strože sigurnosne mjere, poput zaključavanja ulaza tijekom nastave, postavljanja nadzornih kamera i prisutnosti školskih stražara, nasilnici i dalje pronalaze načine da unesu nemir u školske hodnike i učionice. Sve češće svjedočimo situacijama u kojima se učenici ne osjećaju sigurno ni u školskim klupama, a roditelji s pravom strahuju za njihovu dobrobit.
Slučaj iz Zenice
Posljednji slučaj koji je uznemirio javnost dogodio se u Mješovitoj srednjoj industrijskoj školi u Zenici, gdje je dvadesetjednogodišnjak ušao u školsku zgradu, prošao kroz hodnike i došao do učionice u kojoj se nalazio osamnaestogodišnji učenik, prišao mu i fizički ga napao. Prema izjavama svjedoka, udarcima šakama po glavi nanio mu je lakše tjelesne ozljede u obliku podljeva. Nastavnici i učenici odmah su reagirali pokušavajući spriječiti daljnje nasilje, ali napadač je već uspio nanijeti štetu. Policija ovaj napad karakterizira kao nasilničko ponašanje i protiv počinitelja je sastavljeno službeno izvješće. Ovaj slučaj samo je jedan u nizu incidenata koji pokazuju da ni pojačane mjere nadzora ne mogu u potpunosti spriječiti nasilje u školama. Gotovo se svakodnevno bilježe novi sukobi, od verbalnih prijetnji do fizičkih obračuna, a često nasilje eskalira i izvan školskih dvorišta. Nedavni slučaj iz Mrkonjić Grada još je jedan primjer zabrinjavajuće eskalacije vršnjačkog nasilja. Tamo je učenik devetog razreda teško ozlijeđen nakon što ga je vršnjak izbo najmanje deset puta po vratu. Prema pisanju medija, napad koji se dogodio u šumi bio je navodno isplaniran - napadač je pozvao prijatelja pod izlikom pomirenja, a zatim ga napao i ostavio u kritičnom stanju. Bh. javnost šokirala je i vijest iz Tešnja, gdje su trojica učenika drugog razreda osnovne škole, djeca od sedam do osam godina, bacila vršnjaka na pod i potom ga nemilosrdno šutirala. Ovaj incident još je jednom potvrdio da vršnjačko nasilje nije problem samo među starijim učenicima već da zabrinjavajući obrasci nasilnog ponašanja počinju već u najranijoj dobi. Stručnjaci upozoravaju da se problem ne može riješiti samo pojačanim nadzorom, već je ključno raditi na prevenciji i izgradnji sigurnog školskog okruženja. Ističu da škole trebaju redovito provoditi edukativne programe o nenasilnoj komunikaciji i rješavanju sukoba, dok bi nastavnici trebali biti dodatno educirani kako prepoznati rane znakove nasilničkog ponašanja i pravodobno intervenirati. Roditelji imaju ključnu ulogu u prevenciji vršnjačkog nasilja. Otvorena komunikacija s djecom, poticanje iskrenog razgovora o problemima u školi te zajedničko osmišljavanje strategija za suočavanje s nasilnim situacijama od presudne su važnosti. Roditelji bi trebali prijaviti svaki oblik nasilja kako bi se navrijeme poduzele adekvatne mjere.
Nasilnici i okružje
Psiholozi upozoravaju da se često zanemaruje rad s djecom koja su nasilna prema vršnjacima. Mnogi nasilnici dolaze iz okruženja u kojem su i sami nekada bili izloženi agresiji. Umjesto isključivo kažnjavanja, potrebno je raditi na promjeni njihova ponašanja kroz savjetovanje i terapijske programe. Iako su sigurnosne mjere u školama nužne, one same po sebi nisu u potpunosti dovoljne. Ključ rješenja leži u prevenciji, obrazovanju i promicanju kulture nenasilja. Škole, roditelji i institucije moraju zajedno raditi na stvaranju sigurnog okruženja u kojem će djeca moći učiti i razvijati se bez straha.
