Neizvjesnosti na svjetskom tržištu hrane i energenata, poremećeni lanci opskrbe, kao i dalje prisutna inflacija izazovi su s kojima se suočava i BiH kada govorimo o prehrambenom sektoru, koji je i dalje uvelike ovisan o uvozu, kako repromaterijala tako i gotovih proizvoda. No, u sklopu politika koje za cilj imaju snažniji fokus na domaćoj proizvodnji, povećani su i iznosi izravnih poticaja, pa je tako Vlada Federacije kroz program utroška sredstava s kriterijima raspodjele "Subvencije privatnim poduzećima i poduzetnicima – poticaj za poljoprivredu" ovogodišnjim federalnim proračunom izdvojila 175 milijuna maraka, a od toga iznosa za novčane podrške u biljnoj proizvodnji osigurano je 27,540.000 KM.

Što donosi program
Programom novčanih podrški zadržane su sve mjere iz prošlogodišnjeg programa, s tim što su na osnovni iznos od 500 KM po hektaru uvedeni dodaci za osnovno plaćanje kao strateški važne proizvodnje, dodatak za dizelsko gorivo (100 KM) te dodatak za organsku proizvodnju (200 KM), ovisno radi li se o biljnoj ili animalnoj proizvodnji, piše portal Večernjeg lista BiH.

Upravo je biljna proizvodnja prepoznata kao sektor kojemu treba posvetiti više pozornosti jer, osim činjenice da ima potencijal zadovoljiti znatne potrebe za hranom stanovništva, predstavlja i dio agrara od kojega se prehranjuje i stočni fond. Uvidom u program poticaja za ovu godinu primjetno je kako je za niz kategorija, osim osnovnog plaćanja, predviđeno i nekoliko dodataka kojima se uvećava ukupan iznos po hektaru zasijane, odnosno zasađene površine. Kada je riječ o krušnim žitima, predviđeno je 500 maraka osnovnog plaćanja po hektaru, a na taj iznos dodaje se 400 maraka po hektaru kao dodatak, 100 maraka za dizel po hektaru, kao i 200 maraka dodatka na organsku proizvodnju, piše Vecernji.ba. Ukupno je za krušna žita osigurano 6,5 milijuna maraka. U kontekstu stočnih žita za koje je osigurano ukupno milijun maraka, 500 maraka po hektaru je osnovno plaćanje za pravne osobe i obrte, a 400 za fizičke osobe, dodatak za dizel je 100 maraka po hektaru, a dodatak za organsku proizvodnju 200 maraka. Za kukuruz u zrnu u proračunu je predviđen milijun maraka, a pritom je za pravne i fizičke osobe osigurano po 500 maraka po hektaru, uz dodatak na osnovno plaćanje od 100 maraka po hektaru, dizel također 100 KM/ha te dodatak za organsku proizvodnju od 200 maraka po hektaru površine. Za krmno bilje osigurano je 5,2 milijuna maraka u proračunu, a u kontekstu modela potpore, 500 maraka je predviđeno za pravne osobe i obrte, 400 za fizičke, 100 za dizel te 200 za organsku proizvodnju. Naravno, sve po površini jednog hektara. Kada govorimo o uljaricama, 500 maraka je predviđeno za pravne osobe i obrte, 400 za fizičke, 200 KM je dodatak, 100 dizel, a organska proizvodnja je podržana kroz 200 maraka po hektaru. Ukupno je za uljarice predviđeno 2 milijuna KM. Povrće je zastupljeno kroz 2,3 milijuna KM, a model plaćanja po hektaru je sljedeći: po 500 KM za pravne i fizičke osobe, dodatak je 3400 maraka, dodatak za dizel 100 KM, a za organsku proizvodnju 200 KM. Identične iznose Vlada je predvidjela za merkantilni krumpir, uz razliku što su ukupna sredstva u proračunu za tu namjenu milijun maraka.

U pogledu grožđa i maslina 500 maraka po hektaru predviđeno je za pravne osobe i obrte, 1900 maraka je dodatak, 100 maraka dodatak za dizel te 200 KM za organsku proizvodnju. Ukupno je za ovu namjenu osigurano 3,5 milijuna maraka. Uzgoj voća je zastupljen kroz podršku od ukupno 2 milijuna maraka, pri čemu je za pravne osobe i obrte predviđeno 500 KM po hektaru, dodatak na osnovno plaćanje je 1900 KM, za dizel 100, a za organsku proizvodnju 200 KM. Za heljdu je u proračunu osigurano 150 tisuća KM, za ljekovito i aromatično bilje 200 tisuća KM, a za obje kategorije predviđeni su istovjetni iznosi podrške po hektaru - 500 za obrte, 400 KM za fizičke osobe, 200 KM dodatka, 100 KM za dizel te 200 KM za organsku proizvodnju. U konačnici za uzgoj duhana u federalnom je proračunu osigurano 20 tisuća KM; uz model podrške od 500 KM po hektaru za obrte, 400 za fizičke osobe, 1500 KM dodatka, 100 KM za dizel te 200 KM za organsku proizvodnju.

Važnost IPARD-a
Kao što je vidljivo, Federacija je kroz program poticaja osigurala sredstva za mjeru koja bi se mogla nazvati i plavim dizelom, a koja će zasigurno pomoći poljoprivrednicima u suočavanju s visokim cijenama energenata, a za temeljiti preporod sela potrebna su i europska sredstva -konkretno ona iz IPARD fonda.

Europski gigant na koljenima. Direktor dao ostavku dan nakon zahtjeva za stečaj, a evo kako je sve krenulo po zlu