O potrebi ubrzanog rada na reformama koje BiH trebaju što prije pogurati u smjeru punopravnog članstva u EU, ali i podizanja svijesti o važnosti ovoga procesa za postizanje političke stabilnosti, kao i podizanje ekonomskog standarda, jasno govori i posljednje istraživanje među građanima BiH, a koje otkriva nastavak trenda pada potpore, i to sa 73,3% u protekloj na 71,2% u ovoj godini. Zabrinjava i podatak kako je potpora članstvu u EU među žiteljima u RS-u pala ispod 50 posto, piše Večernji list BiH.
Razlozi
Direkcija za europske integracije provela je u lipnju 2024. godine istraživanje javnog mišljenja o podršci pristupanju Bosne i Hercegovine u Europsku uniju i o temama u vezi s europskim integracijama koje zanimaju građane BiH. Istraživanje je provedeno CATI metodom na uzorku od 1200 ispitanika, koji je reprezentativan na razini cijele države.
U slučaju raspisivanja referenduma za ulazak Bosne i Hercegovine u Europsku uniju za članstvo bi glasovalo 71,2% ispitanika, odnosno sedam od deset građana. Također, u istraživanju je vidljivo i kako su građani glasovali ovisno o administrativnom dijelu zemlje. Ulazak u EU tako bi podržalo 83,8% ispitanika u Federaciji BiH, 48,3% u Republici Srpskoj i 75,1% ispitanika u Distriktu Brčko. Postotak podrške kod ispitanika iz Federacije BiH i Republike Srpske smanjen je za oko dva posto u odnosu na prošlu godinu, a blagi porast podrške ulasku u EU od 3,6% zabilježen je kod ispitanika iz Distrikta Brčko BiH.
Ispitanici su pitali i o razlozima podrške, odnosno uskraćivanju iste. Tri najvažnija razloga podrške članstvu u EU među ispitanicima su sloboda kretanja ljudi, robe i kapitala (35,1%), jamstvo trajnog mira i političke stabilnosti (32,3%) te poštivanje zakona i propisa (19,9%). Najvažniji razlozi među ispitanicima koji ne podržavaju ulazak BiH u EU su veći troškovi života i porezi (43,7%), prevelika centralizacija (13,7%), iseljavanje stanovništva (12,8%), gubitak raznolikosti kultura (12,5%) i povećanje birokracije (7,5%). Kandidacijski status i donošenje odluke EU o početku pristupnih pregovora s BiH zadržali su optimizam među građanima, pa tako najveći broj ispitanika, njih 39,6%, smatra da će BiH ući u EU za najviše 10 godina, dok je ukupan postotak onih koji smatraju da BiH nikada neće ući u EU u padu (24,4%). Među ispitanicima je nastavljen trend rasta mišljenja da europski put BiH nema alternativu, a tog stava je 53,9% građana. Većina ispitanika (54,6%) očekuje da bi se nakon ulaska BiH u EU životni standard građana značajno poboljšao. Također, ispitanici u najvećem postotku (45,3%) smatraju da će EU učvrstiti unutarnje odnose i nastaviti s proširenjem. Prema mišljenju najvećeg broja ispitanika (42,2%), najveću korist od ulaska BiH u EU imat će mladi. I dalje su na drugom mjestu političari, potom slijede poduzetnici te studenti i istraživači, dok će, prema mišljenju ispitanika, najmanje koristi imati poljoprivrednici. Najviše ispitanika (34,4%) smatra da politizacija procesa u najvećoj mjeri otežava integraciju BiH u EU, a razlog koji kod ispitanika bilježi rast je unutarnje stanje u EU (13,6%). Građani nastavljaju prepoznavati reforme kao nužne za unaprjeđenje svakodnevnog života, a prema mišljenju svakog drugog građanina (41,6%), najpotrebnija reforma je borba protiv korupcije. Najveći broj ispitanika (59%) i dalje prepoznaje EU kao najvećeg donatora sredstava BiH.
Prednosti integracija
Kao što je poznato, BiH u ovom trenutku očekuje dobivanje pregovaračkog okvira za EU koji će omogućiti i tehnički početak pregovora po pojedinim klasterima i poglavljima. Istodobno, pred zemljom je, unatoč neuspjehu u usvajanju Reformske agende, i dalje otvorena mogućnost ulaska u ambiciozni Plan rasta koji će donijeti milijardu eura potpore, kao i mogućnost ekonomske integracije s EU, dok se istodobno povećavaju iznosi sredstava koje BiH može koristiti kroz druge fondove. Zbog svega navedenog jasno je kako će približavanje Europskoj uniji voditi jačanju životnog standarda te boljim prilikama za razvoj gospodarstva i otvaranje novih radnih mjesta.
