U cilju unaprjeđenja stanja javnih objekata na području Federacije BiH, a prepoznavši energetsku učinkovitost kao važnu kariku za potporu održivom ekonomskom rastu, BiH od 2016. provodi projekt energetske učinkovitost za BiH (AF BEEP), piše Večernji list BiH.
Smanjenje zagađenja
Projekt provodi Federalno ministarstvo prostornog uređenja uz kreditna sredstva Svjetske banke. U sljedeće četiri godine novo i energetski učinkovito ruho dobit će još 40 objekata javne namjene. - Sretan sam što nastavljamo s provođenjem projekta i obnovom javnih objekata u FBiH. Istraživanja pokazuju da ulaganje jednog eura u energetsku učinkovitost, u kratko vrijeme, donosi povrat od 4 do 5 eura, što omogućuje brzi povrat uložene investicije. Na kraju, smanjujemo i zagađenost zraka, što je važno za zdravlje cjelokupnog društva - izjavio je Josip Martić, ministar prostornog uređenja FBiH. Dosad je obnovljeno 55 objekata javne namjene (u prvome redu zdravstvenih i obrazovnih te ostalih ustanova), u koje je uloženo više od 25 milijuna KM. Osim značajnog poboljšanja komfora za više od 450.000 korisnika, ostvarene su i procijenjene godišnje uštede veće od tri milijuna KM. Istovremeno, emisija CO2 smanjena je za više od 4500 tona godišnje, što doprinosi poboljšanju kvalitete zraka u gradovima diljem Federacije BiH. U sljedećem razdoblju mjere energetske učinkovitosti bit će provedene u još 30 obrazovnih, devet zdravstvenih ustanova te na objektu policijske akademije. Njih 30 nalazi se na području Zeničko-dobojske, dvije na području Tuzlanske, četiri na području Hercegovačko-neretvanske županije te četiri na području Sarajevske županije. Prema dostupnim podacima, gotovo 20 posto bruto nacionalnog dohotka u BiH troši se na energiju što je, u usporedbi sa 6,1 posto u SAD-u ili 4,75 posto u zemljama Europske unije, uistinu velik postotak. Energetska učinkovitost podrazumijeva niz mjera u cilju smanjenja potrošnje energije, uštede u troškovima i smanjenja emisije CO2, a koje ne narušavaju uvjete rada i života.
Očekuju se i investitori
EU je energetsku učinkovitost istaknuo kao jedan od ključnih načina za postizanje ciljeva održivog razvoja. Zbog toga je i nastala strategija energetskog razvoja, čime EU postaje svjetski lider u borbi protiv klimatskih promjena. Cilj novog okvira EU-a za klimu i energetiku za 2030. smanjenje je emisije stakleničkih plinova za 40 posto u odnosu na 1990. BiH je potpisivanjem ugovora o uspostavi Energetske zajednice, kao i Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, preuzela obvezu usklađivanja vlastitog zakonodavstva sa zakonodavstvom EU-a te usvajanja europskih smjernica i standarda u području energetike. Imajući to na umu te prirodne potencijale BiH, očekivan je i porast zanimanja stranih investitora na ovom polju.•
