Hrvatska će ove godine imati najmanji broj rođene djece u svojoj povijesti, a dugogodišnji kontinuirani pad broja rođene djece će u sljedećim godinama nužno stvarati višak učitelja i nastavnika u obrazovnom sustavu. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u prvih devet mjeseci rođeno je samo 25.729 djece, što znači da će ove godine prvi put broj rođene djece pasti ispod 35 tisuća dok ih je lani rođeno 36.508. Dugogodišnje smanjenje broja rođenih, osobito od ulaska Hrvatske u EU kada smo prvi put zabilježili manje od 40 tisuća rođenih, dovelo je do situacije da od 2013. do danas imamo 54.748 učenika manje u osnovnim i srednjim školama!
Manje od 35 tisuća
Početkom ove školske godine razredni odjeli u prosjeku su imali tek 17,2 učenika, a prvi razredi osnovnih škola imaju u prosjeku samo 12,8 učenika, što je pokazatelj daljnjeg smjera smanjivanja broja učenika. S omjerom jednog učitelja na 8,7 učenika u osnovnoškolskom obrazovanju Hrvatska se ubraja među zemlje EU s najmanjim brojem učenika na jednog učitelja jer je prosjek Unije 12,3 učenika na jednog učitelja. Demograf prof. dr. sc. Nenad Pokos s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar koji je analizirao privremene podatke DZS-a o broju rođenih u prvih devet mjeseci ove godine ističe:
– Nakon što smo prošle godine zabilježili najveći broj umrlih nakon Drugoga svjetskog rata, podaci za prvih devet mjeseci upućuju kako će se u Hrvatskoj ove godine roditi najmanje djece otkad se prati statistika. Najvjerojatnije će se prvi put roditi manje od 35 tisuće djece, što je posljednjih godina bila neka vrsta psihološke granice jer se proteklih devet godina rađalo između 35 i 40 tisuća djece. Do ove godine najmanji broj rođene djece zabilježen je 2020. kada je njihov broj iznosio 35.845. Dostupni podaci pokazuju kako je između siječnja i rujna 2022. rođeno 25.729 djece dok ih je npr. 2020. rođeno 26.921, a 2021. njih 26.999. Usporede li se podaci iz prvih devet mjeseci ove godine s istim razdobljem iz 2012., proizlazi da je prije deset godina rođeno 31.273 ili 21,5% više djece. Razmatrajući po mjesecima, od prvih devet ovogodišnjih mjeseci u čak šest od njih nikad nije rođeno manje djece – ističe Pokos.
Tako je, dodaje Pokos, u siječnju broj rođenih prvi put bio manji od tri tisuće, odnosno iznosio je 2949. Najmanji broj ikad rođenih zabilježen je i u veljači, travnju, svibnju i srpnju ove godine dok je u rujnu rođeno tek 2922 djece, što je također prvi put da njihov broj iznosi manje od tri tisuće. Kako je u rujnu 2012. rođeno 3638 djece, proizlazi da je, navodi Pokos, samo prije deset godina rođeno 24,5% ili gotovo za četvrtinu više djece nego u ovogodišnjem rujnu.
– Posljednjih pet godina niti jedna županija nije imala više rođenih nego umrlih te je 2021. od ukupno 556 gradova i općina, prirodni prirast zabilježen u samo 25 teritorijalnih jedinica, što je činilo tek 4,5 % njihova ukupnog broja. Na taj način još se više uviđa dramatičnost onog na što se već dugo upozorava, a to su daljnja ukupna depopulacija, smanjenje udjela mladog, a porast udjela starog stanovništva zbog čega ćemo i dalje imati sve manji broj učenika, studenata, domaće radne snage itd., što će za posljedicu imati ukidanje brojnih škola i studijskih programa koje neće imati tko upisati, a time će se neizbježno pojaviti višak nastavničkog kadra na sadašnjim radnim mjestima. S druge strane i dalje ćemo morati uvoziti radnu snagu koja je samo ove godine dosegla broj od oko 90 tisuća radnika – napominje Pokos.
U Slavoniji najviše izgubili
Od 2013. do školske godine 2022./23. najveći pad učenika zabilježile su slavonske i Sisačko-moslavačka županija. Tako je, prema podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja, Vukovarsko-srijemska županija izgubila čak 28,87% učenika ili njih 6800, Brodsko-posavska i Požeško-slavonska županija izgubile su po 27,75% učenika, Sisačko-moslavačka njih skoro četvrtinu ili, preciznije, 23,84%, a Virovitičko–podravska županija zabilježila je gubitak od 23,10% učenika. Na šestom mjestu po gubitku učenika je Osječko–baranjska županija koja je izgubila više od petine svojih učenika (20,40%). Ta županija u apsolutnim brojevima je izgubila najviše učenika od školske godine 2013./14., njih čak 6800. Od svih županija samo su Grad Zagreb i Istarska županija u malom plusu po broju učenika od 2013. Tako Zagreb ima 2,18% učenika više ili njih 2118 te Istarska županija njih 2,59% ili 551 učenika više.
No, duboko je zabrinjavajuće što je od školske godine 2013./14. Hrvatska izgubila gotovo 55 tisuća učenika, što je posljedica iseljavanja obitelji s djecom i dugogodišnjeg kontinuiranog pada broja rođenih. U protekla dva desetljeća najviše djece rođeno je 2009. njih 44.577, a onda je 2013. prvi put broj rođenih pao ispod 40 tisuća, odnosno te je godine rođeno 39.939 djece. Od tada iz godine u godinu broj rođene djece stalno pada da bi prvi put pandemijske 2020. pao ispod 36 tisuća na svega 35.845 beba, dok ćemo ove godine pasti ispod 35 tisuća rođenih. I demograf doc. dr. sc. Stjepan Šterc slaže se da ćemo ove godine imati ispod 35 tisuća rođenih i opet visoku smrtnost. Šterc upozorava da godišnje gubimo pet do šest tisuća djece, što će nužno dovesti do viškova zaposlenih u obrazovnom sustavu.
Inače, prema podacima DZS-a, lani je u osnovnim i srednjim školama radilo 62.396 učitelja i nastavnika. Tako je u školskoj godini 2021./2022. radio 36.261 učitelj u osnovnim školama, dok je nastavnika u srednjim školama bilo 26.137. Kad je riječ o fakultetima, također, posljednjih godina imamo više upisnih mjesta nego studenata, a na neke studijske programe nije se prijavio niti jedan student. Prema podacima DZS-a, u zimskom semestru 2021./2022. akademske godine u Hrvatskoj bila su upisana 154.894 studenata, a na hrvatskim visokim učilištima bilo je zaposleno 18.892 nastavnika i suradnika. Nažalost, hrvatska sveučilišta nisu privlačna stranim studentima kao što jesu primjerice u razvijenim zemljama poput Nizozemske, Belgije, Danske, Njemačke, Francuske, Švedske u čijim regijama baš zbog sveučilišnih gradova udio mladih od 15 do 29 godina doseže od petine do četvrtine stanovništva.
