Prvi posjet hrvatske predsjednice izvan granica bio je Sarajevu, što je njezino treće ispunjeno obećanje koje je dala za vrijeme predizborne kampanje. Najprije je nakon inauguracije uputila zahtjev za izmjenu zakona o ovrsi, posjetila je branitelje u Savskoj, a zatim je došla u posjet BiH. Brzina i lakoća kojom prva dama na čelu jedne države nastale na prostoru bivše Jugoslavije povlači poteze i donosi odluke iznenadila je mnoge i potvrdila tezu da bi žene, ili u ovome slučaju žena, nakon desetljeća ratova i nepovjerenja mogle početi graditi posve nove odnose. Dolazak u BiH kao prvoj inozemnoj destinaciji posebna je poruka, prije svega poštovanja prema ovoj državi i njezinom suverenitetu. Ovaj posjet dolazi neposredno nakon subotnjeg zasjedanja Hrvatskog narodnog sabora kada su u dijelu javnosti BiH poruke njezina bivšeg stranačkog šefa Tomislava Karamarka dočekane s klasičnim napadačkim spinom. Tada su se naime ekskluzivni vlasnici prava na BiH i dominaciju jednoga naroda nad drugim okomili na zahtjev za jednakopravnošću Hrvata. To je posve očekivano jer su se prepoznale političke aveti iz prošlosti koje su dominacijom nad Hrvatima najviše unazadile odnose u BiH od završetka rata i samo dodatno produbile podjele i nepovjerenje naroda. Srušili su čak i ono u što su se najviše kleli, u načela ZAVNOBiH-a koji je propisao jednak položaj Srba, Hrvata i Bošnjaka. A Kolinda Grabar-Kitarović u BiH je praktično, samo na suptilniji način, ponovila ono što je i Karamarko rekao u pismu koje je upućeno HNS-u da je BiH neupitna i da jednako tako neupitna mora biti i jednakopravnost triju Ustavom određenih kao tvorbenih naroda. “Temelj mojeg odnosa prema BiH jest apsolutno poštovanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta i neovisnosti BiH, a isto tako i potpune konstitutivnosti i jednakopravosti sva tri naroda”, istaknula je Grabar-Kitarović. U ovoj se izjavi zrcali cijela politika principijelnosti službenog Zagreba prema BiH što je utro njezin prethodnik Ivo Josipović. Pokazalo se ispravnim otići u Parlament BiH i održati govor kojim se posuo pepelom za grijehe prošlosti drugih, poklonio se svim trima žrtvama iz protekloga rata te diplomatskim putem snažno lobirao za interese BiH i Hrvata. Na toj stvorenoj platformi, ali i odlučnosti prvog predsjednika Franje Tuđmana, Kolinda Grabar-Kitarović nastavlja graditi odnose i ima još jednostavniju ulogu nego njezini prethodnici. Hrvatska je članica EU i NATO-a, a Grabar-Kitarović ima odškrinuta vrata prema najmoćnijem vojnom savezu na svijetu i ekonomskoj uniji. RH je stoljećima, ne samo zbog zemljopisa, vrata za BiH. Njezina prva adresa nakon BiH su Sjedinjene Američke Države gdje će se na najbolji način testirati odlučnost da pomogne izlasku iz daytonskog nesporazuma.

Poslodavac nudi stalni radni odnos i plaću do 2200 eura neto. Uvjet je srednja škola