Klasični načini proizvodnje električne energije zasnovani na fosilnim gorivima neki su od najvećih zagađivača životne sredine. Stoga se nastoji prijeći na obnovljive izvore energije, što se smatra budućnošću.
Odlični rezultati
Energija iz obnovljivih izvora pokrila je u prvom tromjesečju ove godine oko 56 posto ukupne potrošnje struje u Nemačkoj. To pokazuje izračun Centra za solarnu energiju i izučavanje vodika (ZSW) iz Baden-Württemberga i Savezne udruge za energetiku i vodoprivredu (BDEW). Ukupno su pogoni za produkciju obnovljive energije od siječnja do ožujka proizveli oko 75,9 milijardi kilovatsati struje, što je oko 9% više nego u istom razdoblju 2023. Samo su vjetroelektrane s proizvedene 39,4 milijarde kilovatsati pokrile više od četvrtine njemačkih potreba za strujom. - I hidroenergija je proteklih mjeseci s 5,3 milijarde kilovatsati za svoje mogućnosti iznadprosječno doprinijela proizvodnji struje - navodi se u analizi dviju ustanova. To je bilo 27 posto više struje nego u istim mjesecima 2023. godine. Ukupno su hidroelektrane namirile četiri posto njemačke bruto potrošnje struje. Portugalski mrežni operator REN objavio je da je u ovoj državi u travnju 94,9 posto električne energije proizvedeno iz obnovljivih izvora energije, što je veliko postignuće u ovom sektoru. Kada su u pitanju obnovljivi izvori energije, najviše električne energije proizvedeno je u hidroelektranama (48%), zatim u vjetroelektranama (30%) i ostatak u solarnim elektranama. A kakvo je stanje kod nas. Međunarodnim sporazumima BiH se obvezala na provedbu dekarbonizacije do 2050. Do tada bi trebala povećati svoj udio energije iz obnovljivih izvora, a do 2030. na više od 40 posto. Nadležni planiraju do siječnja 2026. uvesti sustav određivanja cijena i trgovine CO2, što bi moglo skupo koštati industriju ugljena. Obnovljivi izvori energije pokazali su značajnu otpornost uslijed krize izazvane pandemijom koronavirusa koja im je dala dominantnu i nezamjenjivu ulogu - ubrzala je energetsku tranziciju koja se temelji na domaćim obnovljivim resursima. Kriza je motivirala države da shvate da se mogu i moraju osloniti na vlastitu proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora kako bi postale više energetski samodostatne, a time i otpornije na sve buduće udarce.
Odricanje od ugljena
Odricanje od ugljena i preuzete obveze predstavljaju ozbiljan izazov u pogledu dekarbonizacije u proizvodnji električne energije za BiH. U FBiH do kraja 2023. bilo je instalirano 888 solarnih elektrana, 70 malih hidroelektrana te devet vjetroelektrana i četiri elektrane na bioplin, pokazuju službeni podaci. Međutim, prema podacima Zavoda za statistiku FBiH, u prosincu 2023. spomenutih devet vjetroelektrana sudjelovalo je sa samo 3,9 posto u ukupnoj proizvodnji električne energije u FBiH, dok podataka za solarne elektrane i elektrane na bioplin nema. U FBiH, zaključno s 2023., instalirano je 888 solarnih elektrana ukupne instalirane snage 79.019 kW (kilovata), 70 malih hidroelektrana ukupne instalirane snage 75.130 kW, devet vjetroelektrana ukupne instalirane snage 135.000 kW i četiri elektrane na bioplin instalirane snage 600 kW. Zavod za statistiku BiH objavio je da je inače u prosincu 2023. ukupna proizvodnja električne energije u FBiH iznosila 714 GWh, od čega su u ukupnoj bruto proizvodnji električne energije hidroelektrane sudjelovale s 38,24 posto, termoelektrane s 57,84 posto i vjetroelektrane s 3,9 posto. BiH, odnosno FBiH, ispunila je cilj od proizvodnje 40% energije iz obnovljivih izvora energije (hidroelektrane spadaju u obnovljive izvore električne energije). Zahvaljujući starim hidroelektranama i nešto malo vjetroelektranama FBiH zaista proizvodi 40% električne energije iz obnovljivih izvora (hidroelektrane 38,24 posto i vjetroelektrane 3,9 posto). Međutim, u bh. javnosti se stvara dojam kao da su za to zaslužne vjetroelektrane i solarni paneli.
