Je li izvješće o civilnoj i vojnoj spremnosti Europe ciljano objavljeno ili je procurilo, kako pišu neki mediji, možda nikad nećemo doznati, ali znamo da na prvu djeluje zabrinjavajuće. Njega je bivši finski predsjednik Sauli Niinistö u svojstvu posebnog savjetnika predsjednice Europske komisije pripremio za šeficu EK, koja je nedavno bila u posjetu BiH, Ursulu von der Leyen, a njoj je prošlog tjedna i prezentirano.
Proaktivna pripravnost
Čak je mudro Niinistö neke stvari naveo, poput nespremnosti Europske unije na sve događaje, pa je tako europsku zajednicu iznenadio COVID-19. Odgovor je bio spor, nekvalitetan, pogibeljan..., kako god to nazovete, a onda i agresija Rusije na Ukrajinu, kad nam je sve poskupjelo, kad automatski nismo imali alternativu za energente, pa sada imamo cijene kakve imamo. Isto je i u BiH jer i nas redovito nešto iznenadi, a da bismo opravdali svoj neangažman, ili kažemo da mediji nisu najavili ili tvrdimo da su mediji plašili narod.
Uglavnom, nismo mi kao pojedinci krivi. Na to se osvrnuo Niinistö te je pozvao Europu da se pomakne “od reakcije prema proaktivnoj pripravnosti”. Mnogi će se sjetiti da su naši stariji uvijek bili u nekom stanju pripravnosti, pa je i autor ovih redaka rado razgovarao sa susjedom koja je prošla dva rata, a s obzirom na to da se rodila u najtežim vremenima, nakon I. svjetskog rata, itekako je osjetila i njegove posljedice. Drugi svjetski rat ju je kao mladu osobu gotovo dotukao, a onda i Domovinski rat, kad je već bila u poznim godinama, i često bi znala reći da ili iz vlastitog uzgoja ili od plaće ili mirovine - uvijek treba pripremiti određene zalihe hrane ili potrepština da se nađe za prvu ruku. Navela bi i katastrofu u Černobilu, koja je nosila radioaktivne tvari diljem Europe, a neki će reći da su i mnoge današnje bolesti posljedica te katastrofe, pa tko nije ranije pripremio u svoje podrume, te godine ništa nije ni imao. Zato i spomenuto izvješće treba shvatiti ozbiljno.
- EU bi trebao savjetovati kućanstva da budu spremna biti samodostatna najmanje 72 sata u slučaju nužde. Države članice EU-a svojim građanima trebaju pružiti smjernice o skladištenju zaliha, evakuacijama i načinu pristupa hitnim službama. Potrebno je imati razne osnovne potrepštine u kućanstvima u slučaju nužde, uključujući zalihe hrane, pića i lijekova, svjetiljku i radio na baterije - navodi se, među ostalim. Izvješće je napisano na 165 stranica, a cilj je pripremiti građane EU-a za izvanredne situacije. Rat smo uzeli kao primjer jer su bh. naraštaji na njega, nažalost, navikli, no izvješće govori i o mogućnostima bolesti, ali i vremenskih ekstrema kakve sve češće imamo, a i prije mjesec dana dogodili su nam se Jablanica, Konjic, Fojnica...
Ozbiljne organizacije tako funkcioniraju. Primjerice, u Njemačkoj je Savezni ured za civilnu zaštitu i pomoć u katastrofama (BBK) izdao smjernice koje preporučuju da kućanstva imaju zalihe hrane i vode za najmanje deset dana kako bi bila spremna u slučaju prirodnih katastrofa, nestanka struje ili drugih kriznih situacija. Ove preporuke nisu rezultat trenutačnih događaja, već su dio dugoročnih strategija za povećanje otpornosti društva na moguće krizne situacije.
Voda je ključna
I BiH, koja uglavnom djeluje kad se nešto dogodi, mora biti svjesna da se promjene u svijetu uvijek događaju i da ne trebamo uvijek ostati iznenađeni nekim događajem, već pravodobno reagirati. Zato, izdvojit ćemo što je bitno za trodnevnu samodostatnost kućanstva. Voda je ključna pa je potrebno osigurati najmanje 6 litara po osobi, odnosno 2 litre dnevno. Što se hrane tiče, korisno je imati konzervirane namirnice poput mesa, ribe, povrća i voća jer su dugotrajne i praktične za pohranu. Suhe namirnice, kao što su riža, tjestenina, mahunarke i zobene pahuljice, lako se pripremaju i daju osjećaj sitosti, a energetske pločice i grickalice pružit će dodatnu energiju. Također, korisno je imati kruh u konzervi ili dvopek koji traje dulje od svježeg kruha te med ili džem kao dugotrajan izvor energije. Za pripremu brzih toplih obroka instant-juhe i jušne kocke mogu biti vrlo praktične - zlu ne trebalo. •
