Redovito zajedničko zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, XXIII. u nizu, započelo je u jutarnjim satima 23. veljače 2021. u Zagrebu u sjedištu HBK pod predsjedanjem zagrebačkog nadbiskupa i metropolita kardinala Josipa Bozanića, potpredsjednika HBK, i nadbiskupa metropolita vrhbosanskog kardinala Vinka Puljića, predsjednika BK BiH. Zasjedanje će završiti istoga dana u popodnevnim satima.
Prije radnog dijela zasjedanja biskupi su u sjedištu HBK slavili Svetu misu koju je predvodio kardinal Puljić.
Na početku radnog dijela zasjedanja pozdravnu riječ u obliku video poruke svim sudionicima uputio je nadbiskup Želimir Puljić koji se nalazi u Varaždinskim Toplicama na liječenju. Pošto je spomenuo zasićenost većine ljudi svakodnevnim brojnim vijestima o pandemiji, nadbiskup Želimir podsjetio je da je u ožujku 2020. grad Zagreb pogodio potres te da je koncem prosinca prošle godine „trešnja pogodila sisačku biskupiju i gradove Petrinju, Sisak, Glinu i okolna mjesta s apokaliptičkim prizorima kakvi se odavno ne pamte“. „Potresno je bilo gledati ljude u zbjegovima kako plaču i zdvajaju, traže pomoć i utočište u svojoj nevolji. Uz tužne slike koje su se širile tih dana i mjeseci diljem domovine i svijeta, te nas podsjećale na strašne godine nedavnih ratnih stradanja, svjedoci smo i onih drugih lijepih, pozitivnih doživljaja koji su urodili 'festivalom dobrote', kako često govori biskup Vlado, na svim razinama i u svim institucijama. Uz crkvene institucije diljem Hrvatske i inozemstva, posebice ističem angažiranost vjernika i ljudi dobre volje u BiH koji su nedavno svojim darovima očitovali solidarnost s ugroženima u krajevima koje je pogodio potres“, rekao je nadbiskup Želimir te poželio da susret biskupa HBK i BK BiH bude prigoda za očitovanje „uzajamne bratske solidarnosti i blizine u zajedničkim brigama i strepnjama“. „Neka nas to zajedništvo drži i nosi i u izazovnim godinama koje su pred nama“, poručio je predsjednik HBK nadbiskup Želimir Puljić.
Pozdrav svim sudionicima zasjedanja uputio je potom kardinal Puljić napominjući da tijekom zasjedanja zajedno obrađuju ona područja koja su važna za obje biskupske konferencije. „Mi u Bosni i Hercegovini proživljavamo vrlo zanimljivo podneblje s raznim izazovima. Zajednička nam je borba s ovom pandemijom koja je mnogo toga zaustavila i promijenila i u osobnom i u zajedničkom životu. Neki od nas, među kojima sam i ja, nose iskustvo te zaraze kao i proces oporavka. Tijekom prošle 2020. godine mi u Bosni i Hercegovini uspjeli smo, unatoč pandemiji, obaviti krizme i provesti najvažnije pastoralne programe. Žalosni smo što je koronavirus bio uzrok smrti pojedinih naših suradnika koji su još uvijek aktivno djelovali na pastoralnom planu“, kazao je predsjednik BK BiH te se ukratko osvrnuo i na održavanje lokalnih izbora u BiH od 15. studenog 2020. Kazao je da je „u mnogim općinama i gradovima zaživjela lokalna vlast“ te da se u pojedinima „još odvija politička igra, potpomognuta i nekim međunarodnim utjecajima“. Podsjetio je i na događanja povezana s misnim slavljem slavljenim 16. svibnja 2020. u katedrali Srca Isusova u Sarajevu. „Prošla 2020. godina će ostati posebno zapamćena radi medijskog linča u povodu slavljenja sv. Mise u svibnju u sarajevskoj katedrali… Koristim i ovu prigodu da zahvalim Bogu i vama, braćo biskupi, kao i brojnim dobrim ljudima za molitvenu i svaku drugu potporu u tim danima u kojima smo, uvjeren sam, ostali dostojanstveni u molitvi za nebrojene žrtve“, kazao je kardinal Puljić koji je također izrazio radost „što su u siječnju ove godine i vjernici naših biskupijskih zajednica u Bosni i Hercegovini, od kojih mnogi siromašno žive, pokazali velikodušnost i solidarnost sa stradalima od potresa u Banovini“.
U uvodnoj riječi kardinal Bozanić zahvalio je na upućenim pozdravima te od srca pozdravio svu subraću u episkopatu, a s ovog zasjedanja uputio je i pozdrav i umirovljenim biskupima te „Božjoj ljubavi i milosrđu preporučio mons. Milu Bogovića, prvog gospićko-senjskog biskupa, kojega je Gospodar života pozvao k sebi, 19. prosinca 2020. godine“.
„Ovih se korizmenih dana, na inicijativu Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE-a), diljem našeg europskog kontinenta povezujemo molitvenim lancem za žrtve pandemije koronavirusa. Za Bosnu i Hercegovinu bio je određen dan 20. veljače, a za Hrvatsku je to sutra, 24. veljače. Kako reče predsjednik CCEE-a kardinal Angelo Bagnasco, neka ta inicijativa bude znak nade da bismo zajedno mogli usmjeriti pogled prema boljoj budućnosti. U vremenima krize i patnje što ih živimo dok susrećemo tolike koji su pogođeni bolešću COVIDA-19 i smrću najbližih, kao i one koji trpe od posljedica razornih potresa u Zagrebu i okolici, zatim na Banovini, želimo da do svih koji su u iskušenju dopre poruka evanđeoske utjehe. Potresi su posebno pogodili Sisačku biskupiju i Zagrebačku nadbiskupiju. Zahvaljujem svima na očitovanoj blizini, solidarnosti kao i karitativnoj pomoći, kojom se priskače u pomoć najpotrebitijima“, kazao je kardinal Bozanić dodajući da prošlost prepuštaju milosrdnom sudu Božjemu i s pouzdanjem u Boga prihvaćaju sadašnje izazove i otvaraju se za obnovu koja pruža novost budućnosti. Na kraju se kratko osvrnuo i na pitanje migracije te podsjetio na riječi pape Franje da će „migracija činiti ishodišni element budućnosti svijeta“. „I to su pitanja pred kojima ne smijemo zatvarati oči, jer ih pred nas biskupe stavlja život naše suvremenosti“, poručio je kardinal Bozanić ističući da u najtežim trenucima vjera poručuje da nada nije mrtva u skladu s geslom blaženog Alojzija Stepinca: In te Domine speravi!
Zajednička jednodnevna zasjedanja održavaju se jednom godišnje naizmjence u Republici Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini od 1999. godine. U Republici Hrvatskoj redovito se održavaju u sjedištu HBK u Zagrebu, a u Bosni i Hercegovini domaćini biskupima HBK i BK BiH naizmjence budu trojica dijecezanskih biskupa u Sarajevu, Banjoj Luci i Mostaru
