Uz građevinske, iz Vijeća za strane investitore BiH požalili su se institucijama vlasti u oba bh. entiteta i na lokalnoj razini kako predugo čekaju i na izdavanje okolišnih dozvola, zbog čega se nepotrebno usporava investicije, dakle, samo zbog spore administracije. Prema njihovim zaključcima, situacija u BiH u pogledu praktičnih aspekata izdavanja okolišnih dozvola više je nego komplicirana, osobito, kako ističu, “uzimajući u obzir da se zakonske odredbe i propisane standarde često ne primjenjuje u praksi te županijski i entitetski zakoni o zaštiti okoliša nisu ujednačeni, procedure o produljenju dozvola nakon što isteknu nisu razvijene ni uspostavljene, a različitost u postupanju varira od županije do županije”. Oni predlažu da se aktivnosti izdavanja navedenih dozvola svedu na normalne mjere, a ne kao do sada da se ta dozvola čeka i po nekoliko mjeseci.
Naposljetku, u pogledu vodne dozvole, potrebno je produljiti rok dovođenja određenih parametara u propisane granice zbog znatnih investicijskih ulaganja, oslanjajući se na uredbu o uvjetima ispuštanja otpadnih voda u prirodne recipijente i sustave javne kanalizacije, kojom se propisuje da u roku od pet godina kvaliteta svih parametara mora biti u skladu s maksimalnim dopuštenim granicama.
Prema tvrdnjama iz Vijeća za strane investitore u BiH, javne rasprave su netransparentne, zahtjeve se sporo obrađuje, trajanje postupka ovisi o teritorijalnom uređenju BiH i sama procedura dobivanja okolišne dozvole od trenutka predaje zahtjeva do izdavanja dozvole traje jako dugo, po nekoliko mjeseci, što za posljedicu ima tehničke i financijske reperkusije za investitore. U cilju ostvarivanja transparentnosti i otklanjanja navedenih nedostataka, potrebno je da nadležno ministarstvo, prije svega, omogući preuzimanje dokumenata elektroničkim putem, kao i slanje primjedbi i sugestija ovlaštenim osobama e-mailom. Dalje, ključno je da se poziv za javnu raspravu o planu aktivnosti svede na najkraći mogući rok, s najduljim trajanjem 10 do 15 dana, uzimajući u obzir predviđena rješenja u Republici Srpskoj.
Također, bilo bi preporučljivo da Vlada Federacije BiH u što kraćem roku izmijeni važeći pravilnik o izdavanju dozvola, s jasnim definiranjem područja primjene integrirane okolišne dozvole, kao i mogućnosti razmatranja elektroničkih dozvola te jasno definiranje procedure za produljenje postojeće okolišne dozvole.
U pogledu okolišne dozvole, potrebno je skratiti proceduru njezina izdavanja, kao i izdavanja suglasnosti državnih institucija, kao što je Ministarstvo okoliša i turizma FBiH, jer je ona uvjet za urbanističku i građevinsku dozvolu, pri čemu se usporava investicijski ciklus.
