Konstantne političke krize, a posebice u proteklih nekoliko godina, i pogotovo na relaciji Sarajevo - Banja Luka, jedan su od ključnih ograničavajućih čimbenika za privlačenje stranih investicija, a u budućnosti i za povlačenje novca iz europskih fondova, piše Večernji list BiH.
Informacija kako IPA III mehanizam nema unaprijed pripremljene iznose za svaku državu pojedinačno u startu znači da će količina sredstava koju će BiH moći povući iz blagajne vrijedne 14 milijardi eura ovisiti isključivo o kvaliteti projekata, ali i spremnosti za unutarnji dogovor.
No, posljednjih godinu dana svjedoci smo kako je unutarnji politički dogovor praktički misaona sintagma koja se u zbilji ne uspijeva pokazati tako često, a kako se približavamo i izbornoj 2022. godini, raste opasnost da nanovo zaoštrena retorika dodatno umanji izglede BiH za jačanjem investicijskog ciklusa u razdoblju koje je pred nama.
Nužnost promjena
Ekonomski analitičari stava su kako je što prije potrebno riješiti otvorena politička pitanja kako bi se onda moglo usmjeriti na ona ekonomska. Željko Šain, profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, nedavno je za Večernji list naglasio kako loša politička situacija ima posljedice na niz čimbenika, a, između ostaloga, i na rast postotka bodova na sustavni rizik prilikom zaduženja. Drugim riječima, zbog političke situacije, rastu bodovi kamatnih stopa koje se obračunavaju fizičkim i pravnim osobama u BiH. Bosna i Hercegovina zbog stalnih političkih sukoba gubi na nekoliko polja, između ostaloga, i reputacijski, a sve zajedno vodi u stanje u kojemu nam pada konkurentnost, ali i privlačnost za ulaganja.
Upravo s tom mišlju treba nastupati u kontekstu potrebe za smirivanjem ukupne političke situacije i dogovorom ključnih političkih aktera oko najvažnijih tema. Dijalog i kompromis pritom se nameću kao jedini put za izlazak iz krize, a samim tim i za omogućavanje boljeg poslovnog okružja. A ono je takvo da pokazuje jasne znakove oporavka uz optimizam koji vlada i u projekcijama za iduću godinu. Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) tako je nedavno objavila drugi krug projekcija ključnih makroekonomskih varijabli za 2021. i 2022. godinu.
Procjenjuje da će ekonomski rast u tekućoj i 2022. godini biti snažniji u odnosu na projekcije iz svibnja 2021. godine koje su rađene na osnovi tada dostupnih tromjesečnih podataka s kraja 2020. godine i raspoloživih informacija do kraja travnja. Prema aktualnoj projekciji, u 2021. godini očekuje se rast ekonomske aktivnosti od 5,8%, što je za čak 2,4 postotna boda više od projekcije prije šest mjeseci. Projekcija ekonomskog rasta za 2022. godinu je revidirana naviše za 50 baznih bodova u odnosu na prvi krug projekcija iz 2021. godine do razine od 3,9%.
Sve su ovo dobri pokazatelji koje bi domaće vlasti trebale iskoristiti tako da usmjere svoje djelovanje na dogovor i koordinaciju kojom će omogućiti stvaranje što povoljnije klime za ulaganje. Izravne strane investicije u prvom su kvartalu 2021. dosegnule respektabilnih 271,8 milijuna KM, što je dobar pokazatelj i nagovještaj situacije u kojoj su se investitori odlučili vratiti Bosni i Hercegovini, no, za ostvarenje punog potencijala potrebno je raditi na spomenutim problemima. Smanjenje fiskalnog opterećenja te reforme koje idu u smjeru digitalizacije javne uprave pritom se nameću kao neki od ključnih koraka.
Pokretanje biznisa
Paralelno s tim potrebno je i nastaviti raditi na donošenju takvih zakonskih rješenja koja će olakšati pokretanje biznisa, odnosno realizaciju poslovne ideje. Federacija je stoga nedavno najavila kako se namjerava stvoriti jedinstveni pravni okvir o oporezivanju posjedovanja i prometa imovinom na razini Federacije BiH, čime bi se smanjile administrativne barijere te povećao interes ulagača.
Ipak, bez obzira na često nezahvalnu političku atmosferu koja često odbija investitore, domaće se gospodarstvo pokazalo prilično žilavim kada je riječ o suočavanju s izazovima. Tomu svjedoče i vrlo dobre brojke kada govorimo o rastu industrijske proizvodnje, kao i izvozu.
U listopadu ove godine, a u odnosu na listopad prošle, industrijska proizvodnja u BiH, kalendarski prilagođena, bilježi rast od 8,2 posto. U listopadu u odnosu na isti mjesec lani proizvodnja kapitalnih proizvoda veća je za 14,8 posto, intermedijarnih proizvoda za 9,3 posto te energije za sedam posto. Raste i izvoz, i to konstantno, pa je tako BiH u razdoblju siječanj - listopad 2021. ostvarila izvoz od 11 milijardi i 435 milijuna KM, što je za 33% više nego u istom razdoblju 2020. godine.
