Od programa ekonomskih reformi za razdoblje 2021. - 2023. godine pa do strateških gospodarskih dokumenata na putu k Europskoj uniji, brojni planovi više razina vlasti u državi u ovom su trenutku pod znakom pitanja zbog loše političke atmosfere uvjetovane konstantnom političkom krizom, a koja je posebice dobila na intenzitetu u ovoj godini. Takvo stanje ne samo da odbija potencijalne investitore od BiH, već i destimulirajuće djeluje na postojeće, ali i na domaće gospodarske subjekte, piše Večernji list BiH.
Okvir ekonomskih kretanja
Željko Šain, profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, utjecaj političke krize na ekonomska kretanja ilustrira jednom situacijom koja je zapravo bliska velikom broju građana. On kaže kako se destabilizirajuća politička situacija izravno odražava na kamatne stope i to zbog rasta postotka bodova na sustavni rizik prilikom zaduženja. U prijevodu, može se reći kako politička situacija, ovakva kakva jest, diže za 2 do 3 boda kamatne stope koje se obračunavaju fizičkim i pravnim osobama u BiH. Profesor Šain je jasnog stava i kako politička situacija postavlja okvir ekonomskih kretanja, odnosno ekonomija u BiH ne može mimo političkih okvira, a to znači kako svaka destabilizacija političke situacije destabilizirajuće djeluje i na gospodarstvo. Zbog toga Bosna i Hercegovina, kaže on, gubi kvalitativno, kvantitativno, ali i reputacijski. Zapravo, politički sukobi i krize izravno dovode do toga da BiH ne može biti konkurentna ni na stranom niti na domaćem tržištu. Konkurentnost, odnosno izostanak iste vidljiv je u nekoliko grana, a osobito u poljoprivrednoj proizvodnji, a ista se ogleda kroz nizak stupanj tehničko-tehnološkoga razvoja koji onemogućava domaćim poljoprivrednim proizvođačima povećanje produktivnosti.
Tomu treba dodati i izostanak razvojno-tehnoloških centara koji bi više radili na modernizaciji proizvodnje, ali i procesu brendiranja. Stoga brojni stručnjaci smatraju kako bi vlasti na svim razinama trebale pružiti potporu idejama koje bi uključivale osnivanje razvojno-resursnih centara koji bi aplicirali za sredstva različitih međunarodnih organizacija i fondova.
Ubrzanje procedura
A kada je riječ po investicijama, valja ukazati na činjenicu da još uvijek nisu zaživjeli svi planirani zakoni koji trebaju omogućiti ubrzanje procedure za registraciju poduzeća, odnosno u konačnici realizaciju poslovne ideje. Ipak, neke stvari se mijenjaju, pa bi tako umjesto 80 dana potrebnih za početak poslovanja u BiH, potencijalni investitori u bliskoj budućnosti trebali računati na mnogo manje vremena, ali i procedura za realizaciju poslovne ideje.
Nekoliko posljednjih mjeseci napravljeno je niz koraka koji idu u smjeru pojednostavljena procedura, smanjenja birokracije i, u konačnici, uštede vremena. Primjerice, usvojene izmjene i dopune Zakona o gospodarskim subjektima u Federaciji BiH imaju za cilj da se postupak upisa gospodarskih društava u registar društava ubrza, da se koraci pojednostave i da se omogući podnošenje zahtjeva za registraciju elektroničkim putem, a radi se o iznimno važnom zakonu iz seta zakona koji za cilj imaju uspostavu jednošalterske registracije gospodarskih društava u Federaciji BiH. Ipak, bez obzira na korake naprijed poput ovoga, politička atmosfera jedan je od ključnih razloga koji u startu obijaju potencijalnog investitora, tako da se nameće jasan zaključak - smirivanje polarizirane atmosfere uz otvaranje dijaloga jedini su put za otvaranje ekonomskih perspektiva.•
