Za razliku od starijih generacija, mlađe ne mogu zamisliti život bez stalnog korištenja interneta. Pravilo online generacije je jednostavno - mladi moraju biti u svakom trenutku dostupni, piše Večernji list BiH. Kada je u pitanju sigurno korištenje interneta, uloga roditelja je nezamjenjiva, tvrde stručnjaci.
Agresija u društvu
“Velika opasnost leži u tome što dijete ne vidi autoritet među odraslima – znači moraš neke stvari znati bolje do njih da bi te saslušalo. Roditelji moraju znati što zanima njihovo dijete jer je to dio suvremenog bontona. Djecu ne možemo vratiti na “sustav kočije” ako traže svoj “ferari” u životu. Najgore što možemo uraditi je zabraniti im internet i telefone i na razini odgoja to je potpuno pogrešan korak. Mislim da moramo znati čime se dijete zanima. Dijete je “na internetu” jer za to ima interes, čuje nešto što ga zanima, tu stvara svoje idole, YouTubere, pjevače, nogometaše. “Djeca su vrlo praktična, ona danas žele što lakše i brže stići do svog cilja” kazao je za Radiosarajevo.ba Elmedin Muratbegović, profesor na fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu. Međutim, često su i roditelji “ovisni” o društvenim mrežama i svoje slobodno vrijeme provode uz telefone umjesto sa svojom djecom. “Ne mogu se opredijeliti za totalnu osudu društvenih mreža. Potrebno je kroz neke nove vidove samosvijesti, vratiti mjeru, postići inkluziju roditelja u dječje živote, podizati standarde, vraćati vrijeme zajedništva”, kazao je Muratbegović. Jedan od faktora koji doprinosi internetskom nasilju je i porast stupnja agresije u društvu u posljednjih dvadesetak godina. Mislim da je internet učinio ljude nestrpljivima. Nekada smo lektiru čitali mjesec dana i pisali 15, a danas je djeca dobivaju desnim klikom za dvije minute. Traži se sad, odmah i ovdje. Agresivnost je takva da oni traže “undo” i u životu, misle da je moguće vraćati poteze unazad i tako ispravljati pogreške. To je simbolika novih generacija. Oni od nas odraslih vide tu nekažnjenu agresivnost i mi nekada neopravdano od mladih očekujemo da budu dobri, a dajemo im loš primjer. Internet je ovome doprinio i kroz svoju anonimnost, kroz mogućnost da možeš reći svoje mišljenje, a da ne budeš označen. To daje priliku da se iskažu i oni koji se nikada ne bi mogli izraziti u stvarnom smislu”- naveo je Muratbegović.
Osjećaj bespomoćnosti
Nasilje među djecom u stalnom je porastu. “Ako sagledate slučajeve nasilja nad djecom i među djecom, pa i najtragičnije, vidjet ćete da u etiologiji, u samom uzroku, najčešće dolazite do nekog telefona, poruke ili slike, nečega što uznemiri dijete koje se osjeća bespomoćno, ne zna kome prijaviti i često završi tragično. Nažalost, u BiH smo imali priliku vidjeti da to može završiti i samoubojstvom” naveo je Muratbegović. Tome doprinosi i neznanje roditelja, nepostojanje bontona, nepostojanje autoriteta među odraslima gdje djeca dominiraju
