Amerika, Nizozemska, Norveška, Australija..., zemlje su iz kojih će tamošnje pravosudne institucije, u suradnji s vlastima u BiH, izručiti čak devet bh. državljana koji su optuženi za ratne zločine, piše Večernji list BiH.
Utočište u drugim zemljama
Za devet bosanskohercegovačkih državljana koji žive u Europi, Australiji i Americi, u tijeku je postupak izručenja BiH kako bi im se sudilo za ratne zločine, potvrđeno je za agenciju BIRN – Justice Report iz Ministarstva pravosuđa BiH. Stupanjem na snagu Daytonskog mirovnog sporazuma i prestankom ratnih djelovanja, veliki broj bh. državljana našao je azil u Europi i prekooceanskim zemljama, među kojima su i osobe koje su izravno odgovorne za brojne ratne zločine.
“Neki od njih su samim time izbjegli kazneno gonjenje za ratne zločine u BiH. Ponekad bivaju izručeni na zahtjev BiH, a bilo je i slučajeva suđenja u tim zemljama. Stručnjaci kažu da dužina postupka izručenja ovisi o ugovoru između BiH i države koja izručuje, jamstvu koje se traži od BiH da poštuje ljudska prava, pravednom suđenju, kao i drugoj dodatnoj dokumentaciji”, prenosi agencija BIRN.
Uz daleke zemlje, osumnjičeni su utočište našli i u Srbiji i Hrvatskoj.
Osim državljanstva BiH, oni imaju i državljanstvo Srbije, odnosno Hrvatske, a ove zemlje ne izručuju svoje građane, ali će im tamo biti suđeno.
U nekim državama, poput Norveške i Švedske, već je bilo suđenja za ratne zločine počinjene u BiH. Spomenimo da BiH mora do 2018. godine prevesti “Strategiju BiH za prihvat i integraciju bh. državljana koji se vraćaju u BiH po osnovi sporazuma o readmisiji”.
Povećanje
Prema podacima Ministarstva sigurnosti i Granične policije BiH, broj bh. državljana za koje je odobren prihvat na temelju Sporazuma o readmisiji postupno se povećava.
Njihovi i europski statistički podaci pokazuju da se migracije građana BiH prema zapadnim zemljama nastavljaju i ponavljaju bez obzira na primjenu Sporazuma o readmisiji te da se zbog toga može očekivati povećanje broja povratnika na osnovi readmisije. Evidencija Ministarstva sigurnosti BiH pokazuje da su u razdoblju od 2009. do 2013. godine u BiH vraćena 1272 bh. državljanina, najviše iz Švicarske - 576 i 179 iz Njemačke, a 124 državljanina BiH su vraćena iz Hrvatske.
Trend iseljavanja građana BiH nastavljen je i nakon rata, a danas migriraju prema razvijenim zapadnoeuropskim zemljama u potrazi za boljim životnim prilikama zbog nezadovoljavajućeg životnog standarda i nedostatka zaposlenja.
Loša ekonomska i financijska situacija u BiH, koju čak zaobilaze i izbjeglice iz Sirije, i njezin spori razvoj tijekom posljednjih godina, kako piše u izvješću Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, utječu na to da građani sve više napuštaju BiH.
