Predstavnici više od 50 organizacija civilnog društva, kulturnih institucija i medija s Kosova i iz BiH usvojili su aklamacijom u Prištini deklaraciju “kojom traže hitno ukidanje viznog režima između dvije zemlje, najstrožeg u Europi, koji ograničava slobodu kretanja ljudi, ideja, kao i kulturnu razmjenu”, piše Večernji list BiH . Zahtjevi su upućeni vladama u Prištini i Sarajevu, entitetskim vlastima, kao i regionalnim i međunarodnim institucijama, od kojih se zahtijeva hitno formuliranje mjera kako bi građanima koji žive u BiH i na Kosovu bilo omogućeno uživanje prava na slobodu kretanja kakva imaju građani ostalih zemalja JI Europe.
Sastanku u Prištini prethodio je onaj gospodarstvenika Kosova i BiH održan u listopadu 2015. u Sarajevu. Istraživanja tada provedena pokazala su da bh. gospodarstvo svakog mjeseca gubi milijun eura uslijed postojanja viznog režima koji otežava poslovanje. Alban Hašani, direktor Ekonomskog instituta “Riinvest” iz Prištine, istaknuo je kako je ta brojka između dva sastanka Inicijative za otvorene razgovore narasla na dva milijuna eura, te da izvoz BiH na Kosovo rapidno opada. Jedan od sudionika sastanka nekadašnji član Predsjedništva SFRJ Azem Vlasi istaknuo je kako je od svih apsurda koji danas postoje u regiji, najveći upravo postojanje ovakvog viznog režima koji u praksi putovanja između Kosova i BiH čini gotovo nemogućim, dok, istodobno, Srbija na pitanje slobode kretanja gleda pragmatično.
Tako, kaže Vlasi, građani s Kosova mjesecima čekaju bh. vize, dok u Srbiju putuju s osobnom iskaznicom.
On smatra kako upravo takvo, pragmatično rješenje može olakšati život građanima jer pitanje slobode kretanja ne mora biti vezano uz političko pitanje priznanja neovisnosti Kosova. Prištinski publicist Škeljzen Malići podsjetio je da su Kosovo i BiH sedamdeset godina bili dio iste države i da je iz tog razdoblja ostalo mnogo veza i pozitivnih tragova “pa je neophodno da se vlade u Sarajevu i Prištini suoče s istinom da je naša regija ostala tu gdje jest i da je udaljenost između Prištine i Sarajeva, Mostara ili Banje Luke ostala ista”.
