Raskoš, ali i neistraženi fenomen tradicijske kulture Hrvata u BiH iz segmenta nematerijalne kulturne baštine, vodi nezaobilazno do oraške Posavine gdje (Oštra Luka - Bok i Donja Mahala) u kojima još uvijek vrijedne Posavke proizvode jedinstvenu u svijetu čipku koja je uvrštena na UNESCO-ovu listu nematerijalne baštine. Četiri članice KUD-a Ravnica Oštra Luka – Bok Luca Šošić, Manda i Kata Kopić te Ruža Pejić sudjelovat će na “Četvrtim danima čipkarstva Bosne i Hercegovine – dijalog žena ispričan nitima” kako bi pokazale ljepotu stare jedinstvene i široj javnosti još uvijek nepoznate čipkarske tehnike ručnog rada – necanja. Tu tehniku izrade čipke u svijetu danas poznaju samo Hrvatice u nekoliko sela u okolici Orašja. Posavske će prezentirati uživo kako se dolazi do prekrasnih motiva necanja i kako nastaje jedinstvena u svijetu posavska čipka. – Uvijek izazovemo veliku pozornost, pa i divljenje zbog naše vještine u izradi prekrasne čipke nastale unikatnom tehnikom necanja. Znatiželjno nas promatraju, a mnogima i pokazujemo kako se to radi, kazala nam je jedna od četiri čipkarice Luca Šošić. Unikatni vez Posavke uvijek začine i izvornom pjesmom posavskoga kraja jer su, kao članice KUD-a Ravnica, poznate i u regiji po originalnosti pjevanja izvornih posavskih napjeva.
Ponoseći se svojim čipkarskim umijećima, Oštrolučanke uspješno promoviraju vrijednost čipke kao svojeg etnografskog blaga.
Fenomen kulturne baštine posavskih Hrvatica prepoznao je vlč. Zvonko Martić iz Duhovnog centra “Karmel sv. Ilije” iz Zidina kraj Buškoga jezera, koji godinama prikuplja jedinstvenu entografsku zbirku nošnji i nakita Hrvata BiH u duhovnom centru “Karmel sv. Ilije”. Kao idejni začetnik još jednog projekta kojim se čuva kulturno blago kroz čipkarstvo i njegovo promoviranje vlč. Martić ističe kako Posavke izradom tradicionalne čipke zapravo čuvaju neprocjenjivo blago nematerijalne baštinu BiH.
- Čipkarska tehnika necanja je čipka koja se radi na način jedinstven samo u oraškom kraju u nekoliko sela, objašnjava vlč. Zvonko. Čipka se danas najviše veže uz ukras na tradicijskoj odjeći, osobito ženskoj, no čipkarske tehnike razvile su izradu samostalnih predmeta od čipke, kao što su stolnjaci, razni ukrasi za namještaj ili stavljeni u raznim okvirima na zid. Od tri čipkarske tehnike - priplet, keranje i necanje, ovo posljednje se jedino vezuje uz oraški kraj. Posavsku čipku čini posebnom što se ne radi po uzorcima, svaka je jedna nova priča. Nažalost, tvrdi vlč. Zvonko, danas se o čipkarstvu sve manje zna iako je ljepota čipke trajna.
- Necana čipka je jedan od fenomena nematerijalne baštine Posavine i “preživjet” će ako se prenese na mlade. Treba pronaći načina da čipkarstvo dođe u škole i među djevojčice koje to žele naučiti jer, što se ranije nauče čipkarstvu, kroz iskustvo sve više čipka dobiva na ljepoti. Takvi programi lako bi prošli kroz međunarodne projekte, smatra vlč. Zvonko Martić.
