Prema podacima FZS, 2014. godine u Federaciji BiH nezarazna oboljenja su u ukupnom mortalitetu imala udio od 97%, ozljede i trovanja 2,3%, a zarazna oboljenja 0,7%, piše Večernji list BiH. Praćenje prerane smrtnosti, smrt prije 65 godina, pruža korisne informacije za razvoj zdravstvene politike, kao i programe i intervencije za prevenciju bolesti i nastanka invaliditeta, navodi se u izvješću o zdravstvenom stanju stanovništva i zdravstvenoj zaštiti u FBiH 2014.
U odnosu na spol, rizik od prerane smrti je 50% veći za muškarce. Općenito, više od 70% smrti javlja se u dobnoj skupini iznad 65 godina. Udio prerane smrtnosti u ukupnom mortalitetu u Federaciji BiH u 2014. godini je iznosio 24,6% i pokazuje trend opadanja od 2004. godine kada je bio 28,2%.
Maligne bolesti
Vodeći uzroci smrti stanovništva u FBiH 2014. godine, kao i prethodnih godina, oboljenja su krvožilnog sustava s udjelom od 51,9% svih uzroka te maligne neoplazme s 21,8% udjela. Ove dvije skupine čine oko tri četvrtine svih uzroka smrti. Slijede endokrina i metabolička oboljenja s poremećajima u prehrani. Među pet vodećih uzroka smrti stanovništva u 2014. godini svrstavaju se i oboljenja respiratornog sustava. Simptomi, znaci i nenormalni klinički i laboratorijski nalazi u 2014. bilježe smanjenje udjela u odnosu na prethodne dvije godine i znak su još nedovoljno dobre kvalitete podataka mortalitetne statistike. Ozljede se od 2008. godine ne pojavljuju među pet vodećih skupina uzroka smrti. Vodeći su uzroci smrti povezani s visokom prevalencijom čimbenika rizika te porastom udjela kroničnih bolesti u obolijevanju stanovništva. Kao i prethodnih godina, u 2014. godini vodeća oboljenja kao uzroci smrti stanovništva su: moždani udar, potom slijedi akutni infarkt miokarda, na trećem mjestu je kardiomiopatija, slijedi srčani zastoj i kao peto oboljenje kao uzrok smrti je esencijalna hipertenzija.
Krvožilna oboljenja
Vodeći uzroci smrti kod žena u Federaciji su se nešto mijenjali u razdoblju od 2010. do 2014. godine, pa su u 2014. godini vodeći bili moždani udar sa stopom od 76,8/100.000 koji bilježi lagani i kontinuirani trend opadanja, slijedi kardiomiopatija, srčani zastoj, akutni infarkt miokarda koji ima najveću stopu u posljednjih pet godina, te esencijalna hipertenzija, koja se po prvi put u 2012. godini pojavljuje na petom mjestu i u 2014. godini ima jednaku stopu kao i 2013. godine. Ovo se može povezati sa životnim navikama stanovništva.
Prema spolu, iz skupine krvožilnih oboljenja u 2014. godini muškarci su najčešće umirali od akutnog infarkta miokarda, potom od moždanog udara, slijedi srčani zastoj, kardiomiopatija i hipertenzija.
