Dok građani još zbrajaju troškove koji su nastali zbog spremanja učenika za polazak u školu, a mnogima i neumoljivo stižu rate kojima treba pokriti troškove ljetovanja, već dolaze nove zimske brige. Naime, ovih dana je zima pokazala da se ne šali te je već u rujnu niskim temperaturama, koje su se približile nuli, upozorila građane kako treba ozbiljno računati na nju, piše Večernji list BiH.
Mnogi su pohitali na ustaljena mjesta gdje se godinama prodaju drva za ogrjev, no neugodno su se iznenadili kada su vidjeli da više nema automobila natovarenih cjepanicama, ne barem kao ranijih godina.
Posljednjih godina sve veći broj građana odlučuje se na tradicionalne načine grijanja na drva. Nestašica na tržištu zbog povećane domaće potražnje, ali i zbog velikog odljeva drva u inozemstvo već je dovela do poskupljenja ogrjevnog drva.
Problem s drvima
Tako se u poduzeću “Drvosječa” prostorni metar drva prodaje po 108 maraka, dok je prošle godine cijena bila 97 KM. Kako kažu, na isporuku treba čekati mjesecima. Sudeći prema oglasima u novinama i na internetu, prostorni metar košta između 75 i 95 KM.
Međutim, u ovim situacijama građani se izlažu riziku da neće dobiti onu količinu drva koju naruče. Imajući u vidu da se u zimu treba ući s desetak kubika drva, što opet ovisi o mjestu i izolaciji objekta, za topli dom u hladnim danima treba odmah izdvojiti oko tisuću KM.
Osim drva, i cijene peleta veće su u odnosu na prošlu godinu. U predsezoni cijena tone peleta ove godine iznosila je oko 300 KM, dok je prošle godine bila oko 250 KM, a u sezoni grijanja zna dosegnuti i 600 KM. U oglasnicima je cijena već sada veća za 100 KM, što znači da se tona peleta trenutačno može kupiti za oko 400 KM, a što će tek biti u sezoni? Tako je grijanje na pelet barem dvostruko skuplje od drva te će za sezonu grijanja trebati izdvojiti dvije tisuće maraka.
Dolazak hladnijih dana je i znak da je vrijeme pripreme zimnice pa mnogi građani danima obilaze tržnice i trgovačke centre raspitujući se za cijene paprika, rajčica, krastavaca i ostalog povrća. A po povratku kući pravi se računica isplati li se više pripremati zimnicu ili kupiti gotovu.
Računica je pokazala da je za pripremu zimnice kod kuće potrebno manje novca, ali mnogo više truda i rada. Iako se građani žale da ni cijene na tržnicama nisu niske, ipak je sezonsko povrće mnogo jeftinije od gotovih proizvoda u trgovinama. Takva je situacija i sa sezonskim voćem pa se kilogram jabuka za marmeladu može kupiti po 0,85 KM do 1,50 KM, a šljive su do 1,20 KM.
Međutim, cijena kvalitetnog makedonskog ajvara od 660 grama je 7,65 KM, kiselih krastavaca od 670 g je 2,95 KM, za staklenku marmelade od šipka ili jabuka od 360 g izdvojit ćete 2,45 KM, za sok od cikle od 750 ml 3,10 KM, a za pekmez od šljiva od 370 g 4,25 KM.
S druge strane, kilogram paprika košta od 1 do 1,30 KM, a patlidžana 0,40 do 0,50 KM.
Cikla stoji od 0,70 do 1 KM po kilogramu, jabuke su od 0,80 do 1,70 KM, šljive od 0,80 do 1,20 KM, maline i kupine od 3 do 4 KM, a planinske borovnice te one iz plantažnoga uzgoja od 6 do 8 KM.
Prema tvrdnjama kućanica, za staklenku ajvara potrebno je oko 2 kg paprika, za šarenu salatu od 2 do 3 kg raznog povrća za bačvu, za kiseli kupus od 30 do 50 kg za bačvu, za kisele krastavce 0,5 kilograma za staklenku, za miješanu salatu kilogram raznog povrća, za marmelade kilogram voća, a za slatko 0,5 kg voća.
Isplativost
Imajući u vidu uloženo i dobiveno, priprema zimnice itekako se isplati, ipak, domaće zimnice svake je godine manje. Zimnica napravljena kod kuće je isplativija i jeftinija nego ona koja se kupi, kažu domaćice, ali i prodavači na tržnicama. Da proizvodnja sokova, zimnice i marmelada može postati više nego isplativa, dokazali su poljoprivrednici koji su ih, shvativiši da ne mogu prodati svježe povrće i voće, odlučili preraditi što to im se višestruko vratilo.
No, brzi životni tempo, nedostatak mjesta za odlaganje staklenki ili znanje koje nedostaje kada je u pitanju priprema, usmjerili su mnoge potrošače k razmatranju raznolike ponude s polica trgovina, a sve više i s interneta.
Vrijeme je da zamijenite i obuću! Potražite čizme i obuću za hladnije i kišovitije vrijeme, dok sandale možete spremati za iduću sezonu.
Posebno je aktualan stav na početku svake sezone kad nas sve vuče obnovi zimske, ljetne i jesenske odjeće. A kad je riječ o zimskoj sezoni i izazov je veći jer svaki je pojedini komad skuplji, čizme koštaju više od japanki, a kaput od ljetne jaknice. Dakle, za čizme se u prosjeku treba dati od 120 do 250 KM. Tu su i traperice, jakne, košulje, a treba se osigurati i kišobranom. Koliko treba izdvojiti za obnovu zimske odjeće, teško je reći, ali svakako obnova je veća od one izdvojene ljeti.
Za zimu treba opremiti i limenog ljubimca. Uz provjeru brisača i tekućina, zamjena ljetnih guma za zimske je jedna od skupljih stavki. Ovisno o veličini gume i kvaliteti, za komplet guma treba izdvojiti od 400 do tisuću KM.
Koliko treba novca za nastupajuću zimsku sezonu, ovisi o mnogo čimbenika, međutim, sigurno je da će dodatno opteretiti kućne proračune za barem tri prosječne plaće.
Dok većina građana obija pragove banke za nove kredite ili “pegla” kartice dok ne prijeđe u duboko “crveno”, već stižu nove brige i razmišljanje o božićnim blagdanima. Pa advent počinje već u studenome. A za Božić se ne smije štedjeti.•
