Zimsko jutro na veletržnici u Tasovčićima kod Čapljine, na temperaturu od dva, tri stupnja ispod ništice nitko se ne obazire. A i kako bi, kad su neki krenuli u gluho doba noći, poput prodavača sira i suhog mesa s Kupresa. Tu su, ali s nešto kraće razdaljine, i prodavači sira, suhog mesa, krumpira iz trapa, proizvoda od vune… iz Nevesinja, pa suhog mesa iz Ljubinja, zatim prodavači ribe, domaćih jaja, kunića, mlijeka, sirutke, mladog sira, ljekovitih trava, psića i kunića iz Čapljine i okolice.
"Vatrena voda"
Na platou ispred tržnice pazarnim petkom može se naći i različitih domaćih sokova, džemova i slične robe, vina te, naravno, "vatrene vode". U ograđenom dijelu su voće i povrće te razna uvozna roba. "Para se vrti", ali dojam je da kraći kraj izvuku proizvođači, odnosno prodavači domaće robe. Za njih inflacije nema. Neke cijene za ovo doba godine imaju prošlostoljetnu razinu?! To se može reći, primjerice, za zimski kupus koji je od 0,40 do 0,60 KM, pa zelenu salatu - 0,80 - 1,50 KM, kelj - 0,90 - 1,30 KM, blitvu - 1 - 1,20 KM, ciklu - 0,80 - 1 KM, peršin i celer - po 4 KM… Ovakve istaknute cijene na veliko nisu i konačne jer, u slučaju veće kupnje, za proizvođače su još depresivnije.
Uglavnom, kad je riječ o zeleni, pa i voću koje, uz domicilno, stiže "iz Neretve", zatim Gradačca, Gračanice te Gradiške, inflacije nema. Cijena domaćih jabuka je oko 1 KM po kilogramu, kivija 0,70 - 1,30 KM, oraha i badema u ljusci 5 - 6 KM po kg… Međutim, oni koji su navikli, odnosno nemaju izbora, i dalje rade, uglavnom ekstenzivniju, moglo bi se reći, ekološku proizvodnju s jeftinijim stajskim gnojivom umjesto umjetnog i slično. Na upit što je razlog takvu stanju, Grgo Matić iz Višića, koji je na veletržnici od njezina otvaranja, odnosno gubitka posla u Razvitku, nekadašnjem gigantu iz Metkovića, kaže:
- Ima tu svega, najprije, manje je ljudi, ako Bosnu i Hercegovinu napusti nekoliko stotina tisuća ljudi u posljednjih dvadesetak godina, onda se to mora osjetiti na potražnji i prodaji, zatim uvoz caruje, a treći čimbenik su promjene navika. Nekad se kuhalo, pa si, uz raštiku, morao kupiti krumpire i suho meso, za juhu peršin i mrkvu…, danas su sve više u modi tjestenine, pizza. Sve pomalo i tu smo gdje jesmo, na početnoj poziciji.
Grgin kolega Hilmo Krehić iz Radišića kod Ljubuškog zimi svako jutro, kako reče, na noge lagane skače u tri sata:
- Da, svako jutro ustajem u tri sata. U četiri sam na tržnici, razlažem robu, u pet se otvaraju kapije, kupci iz Trebinja, Sarajeva, Banje Luke, Livna ulaze, kupuju i ranom zorom odlaze kako bi roba taj dan bila spremna za prodaju. A onda, kad se razdani, čekaš "zalutale" kupce i tako je to iz dana u dan. Kod nas nema vikenda ha, ha, ha…
Na platou ispred veletržnice uglavnom su prodavači koji dolaze jednom tjedno, samo petkom. Većina je izgradila štandove za izlaganje robe. Ponuda je raznovrsna, kao i raspoloženje, jedni su tog prohladnog zimskog jutra bili zadovoljni, drugi manje-više nezadovoljni. Kupaca ima, jedan od prodavača nam se pohvalio da je rasprodao domaće mlijeko, dok sirutka i mladi sir slabije idu. Prodavači ribe rekoše da je dan uobičajen, ima kupaca, naravno, oni bi željeli i više, ali što je, tu je. U toj gužvi, obilnoj i raznovrsnoj ponudi primijetili smo i prodavača ljekovitog bilja Milog Čerkeza iz Stoca, koji, uz ostalo, prodaje čaj za potenciju.
- Ljekovite trave sigurno nikome neće odnemoći, a pomoći mogu, što opet ovisi o vrsti i stadiju bolesti, općem stanju organizma te, naravno, upornosti. Za liječenje i podizanje imuniteta čajevi se ne uzimaju nekoliko dana, kao tablete, proces zna trajati mjesecima - kaže Mili.
Riba i suho meso
Dojam je da su zadnjeg petka dobro prošli ribari. Istina, jegulje nije bilo, kada se pojavi, cijeni se 50 KM po kg. Od suhog mesa nije najskuplji pršut, nego suha jarčevina - 40 KM, a od mliječnih proizvoda kajmak iz mijeha, čija cijena doseže 35 KM. Što se tiče drva, cijena je u posljednjih dvadesetak dana pala za 10 KM po prostornom metru, cijepana su 120, a oblovina 110 KM za prostorni metar, dok je vreća drva 7 KM. Prodavači se ne žale na hladnoću, u šali nam rekoše da ih "kupci griju". •
