Lokalni izbori u BiH, superizborna 2024. godina u Republici Hrvatskoj, koju će karakterizirati čak tri izborna procesa, kao i izvanredni izbori u Srbiji krajem ove godine - stanovnici BiH će u razdoblju koje je pred nama biti na izravan ili neizravan način uključeni u različite procese političke komunikacije i političkog marketinga koji će služiti kao svojevrsni uvod u kampanje, a koje će svakako karakterizirati skupovi, ali i češće korištenje medija u cilju upoznavanja birača i potencijalnih birača s programima. Ustavna struktura Bosne i Hercegovine, a koja je posljedica činjenice da zemlju u osnovi tvore tri konstitutivna naroda, tako će se u vrlo kratkom razdoblju manifestirati kroz mogućnost da značajan dio žitelja BiH s dvojnim državljanstvom ostvari svoje biračko pravo u dvjema susjednim zemljama. Državljani Srbije tako će 17. prosinca imati pravo sudjelovati na izvanrednim parlamentarnim izborima, a očekivanja su kako će državljani Srbije koji žive u BiH i ove godine ostvariti svoje biračko pravo.
Rok za prijavu
Iz Generalnog konzulata Republike Srbije u Banjoj Luci objasnili su kako državljani Republike Srbije koji imaju boravište u Republici Srpskoj, BiH, mogu preko Generalnog konzulata R. Srbije u Banjoj Luci i preko Konzularnog ureda u Trebinju, najkasnije do 25. studenoga 2023. godine do ponoći, podnijeti zahtjev da se na jedinstveni birački popis upiše podatak da će na predstojećim izborima glasovati na jednom od biračkih mjesta u Republici Srpskoj. Napominju da, nakon navedenog datuma i roka za prijavu, neće biti moguće prijavljivanje za glasovanje jer će biti tehnički onemogućeno od izbornog povjerenstva za glasovanje. Zahtjev za upis na jedinstveni birački popis podataka o tome da će birač glasovati u Generalnom konzulatu Republike Srbije Banja Luka obvezno mora sadržavati sljedeće podatke: ime, prezime i ime jednog roditelja birača; jedinstveni matični broj birača; općinu odnosno grad i adresu prebivališta birača u zemlji (R. Srbiji), kao i podatke o općini odnosno gradu i adresi boravišta u Republici Srpskoj te potpis podnositelja zahtjeva.
Kada je riječ o hrvatskim državljanima u BiH, oni će 2024. godine, uz lokalne izbore u BiH, moći ostvariti svoje biračko pravo u trima izbornim procesima u RH, a prvi koji ih čekaju su izbori za Europski parlament, koji će se održati od 6. do 9. lipnja 2024. Građani Europske unije, a među njima i Hrvati iz BiH, na ovim će izborima moći birati predstavnika Hrvatske koji će zastupati njihove interese u Parlamentu. Ovi će izbori za Hrvate iz BiH biti osobito važni u svjetlu činjenice da je upravo Hrvatska ključni saveznik BiH na njezinu europskom putu, a njezini zastupnici u Europskom parlamentu glas su koji u samom središtu odlučivanja u EU može oblikovati raspoloženje europskih institucija kada je riječ o politici proširenja, ali i odnosu na specifičnostima koje krase BiH kao državu koja može postati reprezentativan primjer europskih vrijednosti različitosti i uvažavanja sastavnica, u ovom slučaju konstitutivnih naroda. Uz to, Hrvati iz Bosne i Hercegovine moći će glasovati i na parlamentarnim izborima u Hrvatskoj, koji također nose izniman značaj jer je RH zapravo najaktivniji zagovornik europskog puta BiH i ključni saveznik, ali i država koja se na osobit način brine i upućuje na potrebu poštivanja jednakopravnosti hrvatskog naroda. U konačnici, Hrvati iz BiH će sudjelovati i na predsjedničkim izborima koji se očekuju krajem godine.
Lokalni izbori
Žitelji BiH će, neovisno o tome imaju li ili ne dvojno državljanstvo, u 2024. godini birati vlast u lokalnim zajednicama - općinama i gradovima, a proces je to koji u pravilu donosi raznolikost u političkom prostoru kao posljedicu specifičnosti potreba i interesa svake od lokalnih zajednica. Brojke sudionika izbornog procesa na lokalnoj razini govore upravo u prilog gore navedenoj tezi.
Tako je na proteklim lokalnim izborima u utrci za općinska vijeća i gradske skupštine sudjelovalo 411 političkih subjekata i 30.384 kandidata, dok se u borbu za načelničke i gradonačelničke pozicije uključilo 114 političkih subjekata i 425 kandidata.
Ovi će izbori svakako u najvećoj mjeri zaokupiti vrijeme i energiju političkih aktera u BiH, a to su čimbenici zbog kojih je imperativ ubrzati procese usvajanja nekoliko preostalih prioriteta na europskom putu kako bi se BiH mogla krajem godine pozicionirati pred sama vrata Europske unije, čekajući dobre vijesti u obliku "zelenog svjetla" za početak pregovora. Kako bi Bosna i Hercegovina dobila bezuvjetnu podršku za otvaranje pregovaračkog procesa, pri čemu će zadnju riječ ipak donijeti Europsko vijeće kao tijelo u kojemu se očituju stavovi svih članica Unije, a koji su često i specifični kada je riječ o procesu proširenja, nužno je donijeti tri odnosno četiri zakonska rješenja, jedan međunarodni sporazum te Državni program za usvajanje acquisa (NPAA).
