Opterećena preglomaznom administracijom, kreditima i nezaposlenošću, ekonomija BiH je već godinama na izdisaju, a posljednjih godinu dana za građane je sveukupna situacija postala neizdrživa, piše Večernji list BiH.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, ukupno, na godišnjoj razini je u zemlji u prosjeku zabilježen rast cijena od 6,4%. Za one koji su i prije posljednje krize jedva preživljavali, neizdrživo. Mnogi i uobičajeni mjesec bez izvanrednih troškova ne mogu preživjeti bez zaduživanja. Da bi preživjeli, građani BiH sve više se zadužuju za potrošnju. Od ukupnog zaduženja koje iznosi više od 7 milijardi KM, čak 75% odnosi se na kredite za opću potrošnju.
Iz duga u dug
"Počinjemo živjeti na kredit." Ovom rečenicom većina građana opisuje puko preživljavanje zbog svakodnevnog rasta cijena i niskih primanja. Prema podacima Centralne banke, više od 7 milijardi KM iznosi zaduženost stanovništva BiH za nenamjenske kredite. A skoro svaki punoljetni građanin dužan je komercijalnim bankama više od 3000 KM. "Više ni sam ne znam koji sam kredit s kojim 'prebio', za svaki izvanredni izdatak trebam dodatna sredstva pa novim kreditom zatvorim stari i pokrijem taj trošak. Više ni sam ne znam kako izići iz ovog začaranog kruga. Imam troje djece, školarci, pa samo zamislite koliko tu novca treba. Nisam pobornik odlaska iz BiH, ali sve više razmišljam, barem ja bez obitelji, jer ovo je postalo neizdrživo", kaže Damir. Ovakvih i sličnih sudbina je na desetke tisuća u BiH. "Imam dvije kreditne kartice. S jedne mi skidaju novac 15., s druge 20. u mjesecu. Srećom, supruga primi svoju plaću pa mi uplati dug na prvu karticu, a kad to banka proknjiži, onda podignem novac s nje da pokrijem dug na drugoj kartici. Kad i to proknjiže, onda i s te kartice ponovno podignem novac i tako se vrtimo", ispričao je svoj način preživljavanja Jasmin. "Prema podacima entitetskih agencija za bankarstvo, na kraju trećeg kvartala zaduženost građana iznosi oko 7,7 milijardi KM. U ukupnim kreditima građana ovi krediti čine oko 75%. Nominacija ovih kredita ne čudi s obzirom na to da, pored nekakvih zadovoljenja tekuće potrošnje iz ovih kredita, građani često ove kredite iskoriste i za zadovoljavanje stambenih potreba", kazala je za BHRT Vesna Papić iz Odjela za financijsku stabilnost Centralne banke BiH. I dok ekonomski stručnjaci nude rješenja za ublažavanje krize, vlast šuti.
Globalni utjecaj
Porast cijena najteže podnose umirovljenici i zaposleni u realnom sektoru. Pokrivenost sindikalne potrošačke košarice prosječnom plaćom manja je od 50%. No, prosječnu plaću u BiH većina zaposlenih uopće nema. Ekonomski stručnjaci predlažu rješenja među kojima je i obustava plaćanja trošarine na gorivo. To bi, kažu, značajno utjecalo na smanjenje troškova prijevoza roba i hrane koju kupujemo. "Problem je što nema instrumenata. Nema na razini zemlje monetarne politike. Nema politike deviznog tečaja. Ima fiskalna politika. Kakva je fiskalna politika? Ona je podijeljena. Na razini države neizravni porezi, PDV, carine, trošarine, a izravni porezi na razini entiteta, a u slučaju FBiH i županija. Dakle, ostao je jedan instrument koji je fragmentiran, nekoordiniran. Prema tome, kako onda na zelenu granu?", kazao je za BHRT Vjekoslav Domljan, ekonomski stručnjak. Trend rasta cijena nastavit će se i u idućem razdoblju. Mnogo je čimbenika na globalnoj razini koji utječu na rast cijena. To su prije svega posljedice pandemije, a potom energetska kriza prouzrokovana situacijom u Ukrajini. Sve to kreira negativne utjecaje koje prvo osjete male zemlje poput BiH. Činjenica je da su mogućnosti za djelovanje bh. političara male, ali bez obzira na to, vlasti se ponašaju kao i obično - ne žele trošiti političku energiju na rješavanje ekonomsko-socijalnih pitanja. Prema podacima UN-a, svako šesto kućanstvo u BiH je siromašno, 15% građana u apsolutnom je siromaštvu, dok je polovina stanovništva na rubu siromaštva. Iz mjeseca u mjesec stanje je sve teže. Dok struka nudi rješenja, većina političara šuti. Njima je dobro s plaćom koja je osam puta veća od prosječne plaće građana, što nema nigdje u Europi. No, pitanje je dokle će biti tako jer s odlaskom radne snage u BiH je sve manje onih koji pune proračune i osiguravaju im plaće.
