Svečanim otvorenjem izložbe o Delmatima u Tomislavgradu predstavljen je prvi dio dvogodišnjeg međunarodnog projekta “Delmati: Snaga zajedništva”. Priča je to o snazi prostora, prirode i ljudi koji su, bez obzira na današnje državne i administrativne granice, i dalje dio jednoga većeg kulturnoga identiteta, a sam projekt ujedinio je 11 ustanova iz BiH i RH, uz potporu vlasti iz obiju država, piše Večernji list BiH.
Zaštita arheoloških lokaliteta i provedba sustavnih istraživanja prapovijesne ostavštine Delmata jedan je od važnijih projektnih ciljeva, a drugi je kroz multidisciplinarnu izložbu prikazati javnosti njihov život, navike, vjerovanja, svakodnevne poslove, estetiku i odijevanje, kazala je Darija Domazet, koordinatorica projekta iz RH, inače ravnateljica Muzeja Cetinske krajine – Sinj. - Kad pričamo o svakodnevici nečega što je bilo krajem brončanog doba ili početkom željeznog, mnogi u načelu i ne znaju kako su ti ljudi živjeli. No, kad stavite VR naočale i kad uđete u njihovu stvarnost, bit će vam mnogo jasnije. Oni ujutro ustaju, spremaju se za rad u polju, čuvaju stoku… Shvatit ćete da je, zapravo, to svakodnevica koju naše bake, praktički, i danas imaju - kazala je Domazet.
Kako izložba prati stvarni, povijesni, migracijski put Delmata, logično je i da je njezino putovanje kroz gradove počelo upravo u Tomislavgradu, napominju autori izložbe, a kustos Franjevačkog muzeja u Tomislavgradu Stipan Dilber objašnjava: - Njihovo nastajanje, formiranje u jaku etničku zajednicu, počelo je upravo s ovih triju polja, Duvanjskog, Livanjskog i Glamočkog, a u Duvanjskom polju bio je glavni grad njihov, Delminij.
Nakon toga se svojim prodorom spuštaju na Cetinsku krajinu, Imotsko-bekijsko polje, i izlaze u priobalje, gdje dolaze u sukob i s Rimljanima - dodao je Dilber, inače koordinator projekta u BiH.
- Znala sam da su Delmati obitavali na ovom području i da Dalmacija po njima nosi ime, ali puno toga smo ovdje doznali, ono što nismo nikada ni vidjeli ni čuli - kazala nam je posjetiteljica izložbe Danijela Papić, koju smo naviknuli gledati kao organizatoricu brojnih kulturnih događaja u Tomislavgradu. Pozornost nam je privukao čovjek koji je pažljivo zagledao eksponate sa svake strane te ih fotografirao.
- Autor sam loga izložbe i premda sam raspolagao fotografijama svih eksponata, gledanje izložbe uživo posve je drukčije. I kad malo dublje pogledam izloške pod ovim svjetlima, otkrivam neke nove stvari, ornamente, detalje - kaže nam Stjepko Rošin, splitski dizajner.
