Trenutno klimatske promjene utječu na produljenja dana za milisekundu u stoljeću, ali to je dovoljno da potencijalno poremeti internetski promet, financijske transakcije i GPS navigaciju, kažu znanstvenici.
"Topljenje grenlandskih i antarktičkih ledenih ploča zbog globalnog zagrijavanja redistribuira vodu pohranjenu na visokim geografskim širinama u svjetske oceane, što dovodi do više vode u morima bliže ekvatoru. To čini Zemlju spljoštenijom, usporava njezinu rotaciju i produljuje trajanje dana", kažu znanstvenici
"Možemo vidjeti utjecaj ljudi na cijeli Zemljin sustav, ne samo lokalno, poput porasta temperature, već fundamentalno. Mijenja se način na koji se Zemlja kreće u svemiru i rotira", rekao je profesor Benedikt Soja, jedan od autora studije. "Ovi su se procesi prethodno odvijali milijardama godina, a sada se događaju u razdoblju od svega 100 do 200 godina. To je zapanjujuće", dodao je.
Ubrzano produljenje trajanja dana
Ljudsko mjerenje vremena temelji se na atomskim satovima koji su iznimno precizni. Međutim, točno vrijeme u danu – jedna rotacija Zemlje – varira zbog lunarnih plima i oseka, klimatskih utjecaja i nekih drugih čimbenika, kao što je polagani oporavak Zemljine kore nakon povlačenja ledenih ploča formiranih u posljednjem ledenom dobu.
"Svi podatkovni centri koji pokreću internet, komunikacije i financijske transakcije temelje se na preciznom vremenskom određivanju. Također nam je potrebno precizno poznavanje vremena za navigaciju, a posebno za satelite i svemirske letjelice", objašnjava Soja.
Istraživanje, objavljeno u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences of the USA, koristilo je promatranja i računalne rekonstrukcije za procjenu utjecaja otapanja leda na duljinu dana.
Stopa usporavanja varirala je između 0.3 i 1 milisekunde po stoljeću (ms/cy) između 1900. i 2000. Ali od 2000., kako se topljenje ubrzavalo, stopa promjene se ubrzala na 1.3 ms/cy. "Ova današnja stopa vjerojatno je viša nego u bilo kojem trenutku u proteklih nekoliko tisuća godina", rekli su istraživači.
"Predviđa se da će ostati približno na razini od ms/cy sljedećih nekoliko desetljeća, čak i ako se emisije stakleničkih plinova ozbiljno ograniče. Ako se emisije ne smanje, stopa usporavanja povećat će se na 2.6 ms/cy do 2100", dodaju znanstvenici.
Dr. Santiago Belda sa Sveučilišta Alicante u Španjolskoj, koji nije bio dio istraživačkog tima, rekao je: "Ova je studija veliki napredak jer potvrđuje da zabrinjavajući gubitak leda koji trpe Grenland i Antarktika ima izravan utjecaj na duljinu dana, zbog čega se naši dani produljuju.
To će imati kritične implikacije ne samo na način na koji mjerimo vrijeme, već i na GPS i druge tehnologije koje upravljaju modernim životima".
