Ortoreksija je dijagnoza u nastajanju koju karakterizira nezdrava opsjednutost zdravom hranom. Iako znatno narušava kvalitetu života pojedinca i u praksi se susreće sve više - zbog nedovoljnih istraživanja još nije službeno klasificirana kao poremećaj u prehrani, piše Web MD.
Riječ je o relativno novom i nedovoljno istraženom pojmu koji je termin i koncept dobio krajem ‘90-ih zahvaljujući američkom liječniku Stevenu Bratmanu.
Osobe s ortoreksijom iznimno su usredotočene na kvalitetu hrane, a ne količinu, odnosno, primaran im cilj nije gubitak kilograma. Umjesto toga, oni imaju ekstremnu fiksaciju čistoćom njihove hrane, kao i opsesiju blagodatima zdrave prehrane. Medicinska zajednica polako počinje prepoznavati ortoreksiju kao problem, iako još službeno nije definirana kao poremećaj prehrane. Izraz „orthorexia“ po prvi je puta uveo liječnik Steven Bratman i to 1997., a izveden je iz grčke riječi "orthos", a ima značenje "pravo".
Što uzrokuje ortoreksiju? Treba naglasiti kako postoji razlika između pojedinaca koji žele promijeniti način života i poboljšati svoje zdravlje mijenjajući svoju prehranu i onih kod kojih taj fokus može postati ekstremniji, odnosno koji razviju ortoreksiju.
Istraživanja o uzrocima ortoreksije je malo, ali opsesivno-kompulzivne tendencije i povijest poremećaja prehrane prepoznati su kao faktori rizika. Ostali faktori rizika uključuju sklonost perfekcionizmu, anksioznost ili potrebu za kontrolom. Pokazalo se kako se kod osoba određenih profesija, kao što su zdravstveni radnici, operni pjevači, baletni plesači, glazbenici simfonijskog orkestra i sportaši, ovaj poremećaj češće pojavljuje, nego u prosječne populacije. Rizik također može ovisiti o dobi, spolu, razini obrazovanja i socioekonomskom statusu, ali potrebno je provesti više istraživanja prije nego što se donesu konačni zaključci.
Pojedinci s ortoreksijom ni u jednom trenutku ne vole gubiti kontrolu kada je u pitanju hrana. Prateći rigorozne obrasce prehrane mogu učiniti svakodnevne situacije itekako kompliciranima i zahtjevnima. Sudjelovanje u normalnim društvenim aktivnostima u kojima je hrana fokus, poput objedovanja u društvu i izvan kuće nimalo im nisu jednostavna. Uz to, nametljiva razmišljanja vezana uz hranu i sklonost da se njihove prehrambene navike smatraju superiornijima mogu dodatno zakomplicirati društvene interakcije. Sve to može dovesti do socijalne izolacije, koja je kako se čini, uobičajena među ljudima koji imaju ortoreksiju.
Ukoliko im se poremete planovi i navike vezane uz hranu i objedovanje, pojedinci s ortoreksijom često doživljavaju intenzivnu frustraciju. Kršenje nametnutih prehrambenih pravila može uzrokovati osjećaj krivnje, predbacivanja samima sebi, prisiljavanja na čišćenje organizma ili post.
To može uključivati zabrinutosti zbog izloženosti pesticidima, mliječnih proizvoda s dodatkom hormona, umjetnih aroma ili konzervansa. Slobodno vrijeme provode tako da istražuju, raspoređuju, važu ili mjere hranu te planiraju buduće obroke. Nedavna istraživanja pokazuju da je ta neprekidna zaokupljenost hranom i zdravljem povezana sa slabijom radnom memorijom. Oni koji imaju ortoreksiju manje su uspješni u obavljanju zadataka koji zahtijevaju fleksibilno rješavanje problema.
Negativni učinci ortoreksije na zdravlje: Iako su studije o ortoreksiji ograničene, postoji značajan rizik za pojavu zdravstvenih komplikacija koje se javljaju i u drugih poremećaja prehrane. Neki od njih su nedostatak esencijalnih hranjivih tvari uzrokovanog restrikcijom namirnica što može rezultirati neuhranjenošću, anemijom ili poremećajima u radu srca. Dodatni zdravstveni problemi mogu uključivati probavne smetnje, neravnotežu elektrolita i hormona te narušeno zdravlje kostiju.
