Dr. Rob Dunn, biolog sa Državnog sveučilišta Sjeverne Karoline u SAD-u i autor knjige 'Never Home Alone', gotovo opsjednuto proučava sićušne organizme koje ne možemo vidjeti bez mikroskopa. Oni se nalaze svugdje oko nas, a posebno draga su im topla i vlažna mjesta koje nitko previše ne dira. Jedno od takvih je i glava tuša te cijev kroz koju voda dolazi do nje, piše 24sata.hr.
On i njegov tim napravili su velike studije o tuševima u kojima su pregledali mnoštvo kupaonica diljem svijeta. Tražili su najčišću i najprljaviju vodu kojom se kupamo. Posebno su ih zanimale bakterije koje žive u vodnim sustavima i česti su gosti naših tuševa.
Dr. Dunn kaže da ispada da ćemo biti zdraviji, ako se tuširamo manje. Savjetuje ljudima da vizualiziraju svoje tuširanje pa zamisle kako stoje ispod tuša i puštaju vruću vodi na svoje lice, a u vodi se nalaze milijuni sitnih živih bića koja se razmile po tijelu.
- Nad tim životom u vašem tušu imate malo kontrole. Sićušni školjkaši, skupina mikroorganizama zvanih nontuberculous miobacteria (NTB), su neizbježni u vodi. Iako im cilj nije živjeti na našim tijelima, često se nađu tamo i mogu biti opasni za ljude slabijeg imuniteta, no komplikacije zdravlja su vrlo rijetke - pojasnio je dr. Dunn.
- Miobacterije su zanimljive jer vrlo malo znamo zašto one postaju sve češće i zašto se razlikuju od mjesta do mjesta. I, imamo sve više dokaza da su tuševi krivi za to, na ovaj ili onaj način. Odvrnete li glavu tuša i zavirite u nju, uvidjet ćete nakupine na crijevu - dodaje.
Te nakupine su zapravo biofilm, izlučevine mikroorganizama koji žive u vodi, a koriste ih kako bi imali čvrsta staništa, neku vrstu građevine napravljene od čvrstih složenih ugljikohidrata. Kada je mlaz vode jači, komadići se otkidaju i rasprše po našem tijelu, po očima, ustima, nosu...
Istraživanje tisuća tuševa i virenje u njihovu unutrašnjost pokazalo je da su njihove kolonije češće u SAD-u nego u Europi. Također, raznolikost mikroorganizama u vodi je manja u velikim vodnim sustavima u kojima se koristi klor, ali prisutno je više miobakterija moje nas mogu učiniti bolesnijima i koje su otpornije pa mogu izdržati klor koje druge ne mogu i tako postati najmoćnije i najotpornije bakterije te pobijediti druge oblike života koji bi se moglo natjecati s njima, prenosi Daily Mail.
Ovaj profesor kaže da je bolje imati tuš od plastike.
- Plastika je malo biorazgradiva pa druge bakterije mogu jesti malo plastike i tako se natjecati s miobakterijama. Također, sva voda koju pijemo ima života u sebi - gljivice, protozoe, ljuskavce. Mi pokušavamo shvatiti kako se riješiti onih koje nam rade štetu, kao što su patogeni i miokardi fekalnog podrijetla - pojašnjava profesor.
- Nefiltrirana voda radi puno toga što bismo željeli da naši sustavi rade, prirodna kontrola i balansiranje koje nam ide u korist... ako ne upropastimo te stvari - dodao je.
Dodao je kako je jedno od iznenađenja tijekom istraživanja bilo to da većina najčišćih kuća nije sterilna jer u njima zapravo dominiraju samo mikroorganizmi s ljudskih tijela. Zapitao se - želimo li zaista biti takvi? Upozorava na sredstva na kojima piše da ubijaju 99 posto bakterija, no zapravo je ono što želite - uništiti tek 50 posto njih.
Istraživanja su pokazala da djeca, koja su izloženija prljavštini, prašini, bakterijama, kućnim ljubimcima itd., imaju bolji imunološki sustav. Zato, nije najpametnija stvar na svijetu pokušavati živjeti u sterilnim uvjetima, tako samo radite štetu i sebi i svojoj obitelji. Pa tako nije loše, kaže dr. Dunn, dopustiti da se malo prljavštine nakuplja u tušu.
Ne ribajte kuću pretjerano
Ribanje kuće raznim dezinfekcijskim sredstvima velika je pogreška. Sterilni domovi nisu nužno i zdraviji za ukućane - baš suprotno, a s time se slažu i mnogi liječnici. Izloženost bakterijama dobra je za jačanje imuniteta, a dobar imunitet čini tijelo otpornijim na razne bolesti.
Stručnjaci kažu da bi kuću trebalo dezinficirati u slučajevima kada, na primjer, netko u obitelji ima neku zaraznu bolest pa da se smanji šansa od proširenja zaraze na druge. Također, neka mjesta treba čistiti redovito jer mogu biti leglo bakterija, primjerice, hladnjak i zahod.
Ni prečesto tuširanje nije pametno
Kemikalije u gelovima za tuširanje remete prirodnu ravnotežu bakterija na koži koje štite od akni i ekcema dok ih kontakt s prljavštinom uči prepoznati štetne bacile.
Tom navikom uništava se imunitet i remeti osjetljiva prirodna razina bakterija na koži koje nisu tamo bez razloga. One naime, ako nisu narušene, u doticaju s prljavštinom prepoznaju štetne bakterije i kožu štite od, primjerice, akni i ekcema.
- Ljudsko tijelo ima milijarde bakterija na koži te u crijevima, a njihova prirodna ravnoteža itekako je važna za naše zdravlje. Redoviti kontakt s prljavštinom ući zajednicu bakterija da prepoznaju koje su loše, a koje ne. Jedino što preporučujem za korištenje je blagi sapun napravljen od organskih sastojaka - kaže gastroenterologinja Robynne Chutkan.
Dodaje kako je većina antibakterijskih sapuna prepuna jakih kemikalija koje narušavaju ravnotežu bakterija na koži te da je pranje samo s vodom sasvim dovoljno. Jedina mjesta koja treba malo nasapunati organskim sapunom su pazusi i prepone.
Stručnjakinja tvrdi kako nečistoća nije uzrok bolesti već opetovano ubijanje dobrih bakterija te da je dezinficiranje ruku raznim gelovima i vlažnim maramicama, također, nepotrebno. Osim toga, na taj način je i previše isušujete jer uklonite hidratantne slojeve kože.
