Županije u Federaciji BiH, sa svojim ustavnim i zakonskim nadležnostima, imaju pred sobom iznimne prilike u budućem korištenju sredstava iz europskih fondova, a s iskustvima u dosadašnjim procesima, poput korištenja sredstava iz programa prekogranične suradnje, mogu biti svojevrsni pokretač drugih razina vlasti kada je riječ o apliciranju i provedbi projekata, piše Večernji list BiH.
U podcastu "Imam ideju" portala Bljesak gostovao je Ivan Jurilj, ravnatelj Ureda za europske integracije Zapadnohercegovačke županije koji se tom prilikom osvrnuo na tematiku korištenja međunarodnih izvora financiranja za provedbu različitih projekata, ali i pitanje europskih integracija i pozicije županija u tom procesu. Pojasnio je kako su županija i Vlada ZHŽ-a osnivanjem ovoga Ureda prepoznali kakvu ulogu županije mogu imati u procesima europskih integracija.
Ovlasti
Objasnio je kako županije imaju velike ovlasti u određenim segmentima, primjerice, obrazovanje je u isključivoj nadležnosti županije, a podsjetio je i kako je EU u pretpristupnim procesima tražila da netko treba stajati iza onoga što kao jedan glas treba ići prema Uniji. - Županije imaju isključivu nadležnost nad segmentom obrazovanja, ali i u drugim je segmentima isključiva ili podijeljena nadležnost - naveo je Jurilj, podsjetivši kako se zbog svega došlo na ideju da jedan takav Ured može pozicionirati županiju i zauzeti proaktivnu ulogu u tim procesima. U kontekstu korištenja sredstava, istaknuo je važnost da prioriteti i projekti iz županija budu integrirani u programe koji se programiraju na razini države te je cilj izgraditi kapacitete institucija za pripremu i provedbu projekata, od općine i grada pa do županije. Zapadnohercegovačka županija napravila je velike korake u tom smjeru, a donijela i planske dokumente koji su prepoznali potrebe toga prostora. Iskustva koja su do sada stekli, poput onih iz projekta Adriatic Canyoning, financiranog iz programa prekogranične suradnje Hrvatska -Bosna i Hercegovina - Crna Gora 2014. - 2020., svakako su važna i u procesu budućih aktivnosti. A na tom putu provode se i aktivne obuke pa je tako Ured Vlade za europske integracije pokrenuo program izgradnje kapaciteta u pisanju i provedbi projekata u županiji, pri čemu je nedavno obuku završilo 27 državnih službenika.
Cilj programa bio je izgraditi i ojačati kapacitete županijskih, gradskih i općinskih institucija i tijela uprave, kao i svih ostalih zainteresiranih institucija, organizacija i pojedinaca u ZHŽ-u u planiranju, pisanju, pripremi i provedbi projekata kako bi bili što spremniji za učinkovito korištenje dostupnih sredstava iz programa EU. A pred županijama se sada otvaraju potpuno nove perspektive putem sredstava iz instrumenta pretpristupne pomoći IPA III u ukupnoj vrijednosti od 14 milijardi eura, a ovim programom bit će omogućeno financiranje i sufinanciranje različitih projekata u nizu sektora, počevši od prometne infrastrukture, preko zdravstva pa do zaštite okoliša.
IPA III
Kako bi se unaprijedila pozicija županija, nedavno je u organizaciji zastupnice u Europskom parlamentu Željane Zovko u Splitu održana konferencija "IPA III: sredstvo za povezivanje ljudi unatoč granicama", a sudjelovali su i premijeri triju hercegovačkih županija - HNŽ-a Nevenko Herceg, ZHŽ-a Zdenko Ćosić i HBŽ-a Ivan Vukadin, kao i Blaženko Boban, župan Splitsko-dalmatinske županije, dok su svoj doprinos raspravi na panelu dali i ravnatelj KBC-a Split Julije Meštrović i ravnatelj SKB-a Mostar Ante Kvesić.
