Na zasjedanju Doma naroda Parlamenta FBiH izaslanik Željko Mirković podnio je inicijativu za žurno poduzimanje potrebnih mjera i aktivnosti na svim razinama vlasti u FBiH i BiH u cilju oživljavanja Unske pruge i stavljanja u funkciju ovoga najvažnijeg željezničkog pravca, te ponovnu uspostavu teretnoga i putničkoga prometa i pokretanje aktivnosti da se ova pruga uvrsti na kartu europskih željezničkih koridora. USŽ zaslužuje bolji i pravedniji odnos po pitanju pokretanja gospodarskoga i ekonomskoga razvoja jer je svojim zemljopisnim položajem najbliži zapadu i Jadranskome moru te, sukladno tomu, ima odličan gospodarski potencijal i brojne komparativne prednosti.
USŽ nema priliku povezati se s drugim dijelovima BiH, ali ni s RH koja je članica EU, kvalitetnim autocestama kakve se grade u FBiH. Imati željezničku infrastrukturu čija se vrijednost procjenjuje na više od dvije i pol milijarde KM i koja stoji neiskorištena, uz činjenicu da predstavlja pravu priliku za gospodarski razvitak cijelog USŽ, te dolazak inozemnog kapitala čiji bi rezultat u konačnici bio otvaranje velikog broja novih radnih mjesta. Unskom prugom se prije rata prevozilo milijun i pol putnika i četiri milijuna tona roba, a ona i danas ima značajnu perspektivu te može postati pokretač ekonomskoga razvoja ovoga dijela FBiH.
Opće je poznato da bez razvoja željeznice i revitalizacije Unske pruge nema ni razvoja gospodarstva s obzirom da je to najkraći put i najjeftiniji oblik prijevoza od sjevera do juga Hrvatske, preko USŽ i RS, te dalje prema Europi i balkanskim zemljama, koji povezuje srednjodalmatinske luke s onima unutarnje plovidbe poput Vukovara i dalje s drugim mrežama riječnih putova kroz EU - koridor Sjeverno more - Rajna - Dunav i sve do luka Crnoga mora. Na ovaj način bi se zadovoljili europski standardi od 85% prijevoza roba željeznicom i 15 posto prijevoza cestama. SFOR je 1998. ponovno otvorio Unsku prugu koju su tada obnavljale Hrvatske željeznice i Željeznice FBiH. Unska pruga Bosanski Novi - Knin, ukupne je dužine 177,4 km i nalazi se u nadležnosti tri poduzeća, Željeznica FBiH, RS i RH.
Dionice pruge u nadležnosti Željeznica FBiH u dužini od 99,8 km i Željeznica RS dužine 19,6 km su prohodne i u redovitoj upotrebi gdje se promet obavlja djelomično dizelskom i elektrovučom. Tijekom protekloga rata na pruzi su srušena tri mosta, koja su obnovile postrojbe SFOR-a, a obnovu je platio EU. Nesumnjiva je potpora gospodarstvenika iz RH oživljavanju Unske pruge, u prvom redu za teretni promet koji je od vitalnoga značaja za poslovanje luka Zadar, Split i Šibenik te tvrtki koje koriste lučke i usluge željeznica jer razvoj srednjodalmatinskih luka je općenito u funkciji razvoja i stabilnosti u regiji i unapređenju suradnje RH i BiH.
