Vlada Federacije Bosne i Hercegovine i dalje radi u otežanim uvjetima, a njezina prilično redovita zasjedanja teško mogu prikriti činjenicu da je zbog političkog raskola nemoguće donijeti bilo kakvu značajniju odluku, a pogotovo ne donositi reformske mjere.
Izvješća institucija
Vlada se i jučer uglavnom bavila razmatranjem izvješća o radu institucija i poduzeća u prošloj godini, davanjem suglasnosti na pravilnike pojedinih ministarstava te zahtjevima za prijem novih zaposlenika u većem broju federalnih institucija. Sama činjenica da se Vlada bavi zapošljavanjem službenika u pojedinim ministarstvima dovoljno govori o stupnju povjerenja koje trenutačno vlada u ključnom tijelu izvršne vlasti u Federaciji. Za to vrijeme ključna imenovanja ostaju na čekanju, baš kao i rješavanje pat-pozicije u kojoj se Federacija nalazi već duže od pola godine. Da je stanje neodrživo i da Vlada radi samo “tehničke stvari”, upozorio je i premijer Nermin Nikšić, koji je dugo vremena izbjegavao takve kvalifikacije. Stanje u pojedinim javnim poduzećima je na rubu katastrofe, a Vlada nema načina da to zaustavi. Zbog trenutačnog odnosa snaga, u kojem oba zavađena politička bloka imaju po osam glasova, Vlada ne može donijeti niti jednu odluku koja bi značila izvršavanje dogovora nove parlamentarne većine u Federaciji. Nezapamćena je situacija u modernoj političkoj praksi u Europi da neka vlada mjesecima ne može biti rekonstruirana iako postoji više nego uvjerljiva parlamentarna većina koja to traži. Razlog je, naravno, komplicirani ustavni mehanizam koji će očito morati pretrpjeti određene korekcije kako se i u budućnosti ne bi događalo da jedna osoba, pa makar to bio i predsjednik Federacije, drži u blokadi cijeli entitet.
Povratak Radivojevića
Određene promjene mogao bi donijeti povratak zamjenika premijera i ministra prostornog uređenja Desnice Radivojevića u Vladu. To isključivo ovisi o odluci Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine o njegovoj žalbi koju je nedavno podnio, a kojom traži da se ospori njegova bjanko ostavka. Radivojevićevim povratkom u Vladu u ovom tijelu bi postojao novi odnos snaga. On je već izrazio spremnost pomoći novoj parlamentarnoj većini u provedbi reformi. Njegov glas bi bio deveti glas na strani SDP-a i osigurao bi prevagu nove parlamentarne većine u odnosu na SDA, HSP i NS Radom za boljitak. Time bi se otvorio i prostor za kadrovske i druge promjene u federalnim institucijama i javnim poduzećima. Potpuni izlazak iz krize vlasti u Federaciji bit će moguć tek onda kada stranke nove parlamentarne većine, dva HDZ-a i SBB, dobiju pozicije u izvršnoj vlasti.
